}); ADMIR GRELJO - JEDINI BH.NAUČNIK U CERN-U: "REZULTATI PISA TESTIRANJA TREBAJU IZAZVATI ISTU PANIKU KAO KORONAVIRUS"

ADMIR GRELJO - JEDINI BH.NAUČNIK U CERN-U: "REZULTATI PISA TESTIRANJA TREBAJU IZAZVATI ISTU PANIKU KAO KORONAVIRUS"

ADMIR GRELJO - JEDINI BH.NAUČNIK U CERN-U: "REZULTATI PISA TESTIRANJA TREBAJU IZAZVATI ISTU PANIKU KAO KORONAVIRUS"

Pripremila: Azra Pandur
Izvor: manager.ba
PCŠkolarac

Admir Greljo kaže da bi rezultati PISA testiranja trebali izazvati istu paniku kao koronavirus, prenosi akta.ba.

Gospodine Greljo, kako se odvija znanstveni život na CERN-u u doba koronavirusa?

- Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) je promptno reagirala na pandemiju koronavirusa kako bi prvenstveno zaštitila živote osoblja zaposlenog u najvećoj svjetskoj laboratoriji fizike. CERN trenutno funkcionira u takozvanom sigurnom modalitetu, gdje fizički pristup ima manji broj osoblja za potrebe održavanja i sigurnosti, dok većina radi od kuće. Novonastala situacija je iz temelja promijenila način rada naučnika svugdje u svijetu. Dok jedni imaju poteškoće zbog nemogućnosti pristupa opremi i resursima, drugi profitiraju od online aktivnosti iz centara nauke.
CERN je, recimo, otvorio svoje radionice i seminare za naučnike iz cijelog svijeta. Ostaje da se vidi kako će sve ovo utjecati na rezultate naučno istraživačkog rada.

Krajem prošle godine bh. učenici su loše ocijenjeni na PISA testiranju. Da li su ovo podaci koji treba da nas zabrinu, a još više činjenica da baš ništa nismo poduzeli povodom toga?

- Rezultati PISA testiranja bi trebali da izazovu paniku poput koronavirusa. Prema ovom istraživanju, više od polovine učenika nije sposobno razumjeti ideje i informacije navedene u kratkom tekstu, riješiti osnovne matematičke probleme ili iz poznatih činjenica izvesti valjan zaključak. Ovo je vjerojatno odraz pomenutih problema u našem obrazovnom sistemu, što zahtijeva prije svega ozbiljnu naučnu studiju. Zanimljivo bi bilo usporediti kvaliteta naših učitelja, nastavnika i profesora s kolegama iz razvijenih zemalja Europe. Naravno, treba usporediti i uvjete za rad, prilike za usavršavanje... Iako odgovornost leži prvenstveno na nadležnim vladinim sektorima, mišljenja sam da se šira akademska zajednica treba uključiti, te svojim idejama unijeti potrebnu svježinu. Navest ću jedan primjer iz nevladinog sektora. Na tragu potrebe kreiranja prilika iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka, nastala je Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT). Vizija ANNT-a je BiH kao respektabilna i pristupačna država za bavljenje naukom i tehnologijom, a misija povezivanje naučnika s ciljem unapređenja uvjeta i infrastrukture za naučno istraživački rad. Neki od dosadašnjih projekata naše asocijacije upravo kreiraju dodatne prilike za usavršavanje. STEM Youth Camp je petodnevni kamp za učenike srednjih škola iz cijele BiH, na kojem se učenici usmjeravaju ka izvrsnosti u STEM oblastima. Prvi bosanskohercegovački CERN-ov program je prilika da profesori fizike iz srednjih škola posjete CERN i uče o nauci koja se ovdje istražuje, te stečeno znanje prenesu na svoje učenike.

Da možete odlučivati, koje biste grane razvijali u BiH, preciznije, za koje djelatnosti smatrate da bi u našoj zemlji mogle zadržati mlade?

- Smatram da je neophodan ubrzan razvoj prirodno-matematičkih i tehničkih nauka. Ovo je stoljeće nauke, informacijskih tehnologija, umjetne inteligencije, automatizacije i svi koji izgube korak će biti marginalizirani. Nažalost, izdvajanje za naučno istraživački rad u Bosni i Hercegovini u odnosu na ukupan BDP je čak dva reda veličine ispod europskog prosjeka.

Država na potezu
Naučno istraživački rad daje vjetar u leđa ekonomskom razvoju jedne zemlje. Prema tvrdnjama Europske zajednice fizičara, industrije bazirane na ekspertizama iz fizike čine čak 12 posto ukupne bruto dodane vrijednosti (GVA) Europske unije. Fizičar je tipičan primjer zanimanja u sistemu jedne razvijene zemlje svijeta, a BiH u budućnosti vidimo kao takvu. IT sektor u BiH bi rastao s ulaganjima u istraživanja iz oblasti kompjuterskih i srodnih nauka. Evo jedan zanimljiv podatak iz historije. Prva web stranica je nastala prije trideset godina na CERN-u za potrebe distribucije podataka zabilježenih u sudarima čestica.