Glavni cilj kvalitetne škole jest međusobno uvažavanje učenika i nastavnika. Kvalitetna škola ima svoj
cilj a to je rad bez prisile i bez neuspjeha.
'Kvalitetne škole – škole bez prisilep' je pedagoški pokret u kojem svi subjekti učitelji, roditelji i nastavnici mogu zadovoljiti svoje temeljne potrebe. Nastavnik je profesionalac i voditelj koji vodi učenike kroz proces odgoja i obrazovanja do znanja koje je upotrebljivo i primjenjivo u praksi.
Radno okruženje je bez prisile dok se znanje učenika temelji na samoprocjeni. Učenici ulažu svoj trud kako bi kvalitetno usvojili određena znanja. Iz toga proizlazi da je kvalitetna škola – škola izbora.
Za razliku od tradicionalne škole koja je svoj rad temeljila na teoriji motivacije, u kvalitetnoj školi rad
se zasniva na teoriji kontrole (unutarnja motivacija) i realitetnoj teoriji. Teorija kontrole svoje tumačenje zasniva na tome da se sva ljudska bića rađaju sa pet osnovnih potreba ugrađenih u njihov
genetski ustroj. To su preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda. Čitav život moramo živjeti kako
bismo najbolje zadovoljili jednu ili više od tih potreba (Glasser, 1994:54).
Realitetna terapija se odnosi na rad s učenicima koji postižu slab uspjeh. To su većinom učenici koji imaju određene poteškoće razvoju. Cilj realitetne terapije jest pomoći ovakvim učenicima da prebrode smetnje koje imaju kako
bi zadovoljili osnovne zahtjeve kvalitetnog rada.
Kvalitetna škola:
- Škola uspjeh za svakog učenika
- Škola kvalitetnog rada
- Škola saradnje i prijateljstva
- Škola bez prisile i straha
Kvalitetna škola ima šest uvjeta za kvalitetan rad (Glasser,1999:36) a to su:
1. Razredna sredina mora biti ugodna i poticajna,
2. Od učenika treba tražiti da rade isključivo nešto korisno,
3. Od učenika se traži da rade najbolje što mogu,
4. Od učenika se traži da ocjenjuju i poboljšavaju svoj rad,
5. Kvalitetan rad uvijek godi,
6. Kvalitetan rad nikad nije destruktivan.
U kvalitetnoj školi
, oni koji sudjeluju u procesu izobrazbe reći će:
Učenici:
1. Volim školu; očekujem ići u školu svaki dan.
2. Učim stvari za koje vjerujem da će mi pomoći u životu.
3. Sada radim bolje nego ikada u školi, dio mog rada bih nazvala/o kvalitetnim radom.
Učitelji:
1. Volim raditi u ovoj prijateljskoj školi: niko me ne prisiljava, niti ja trebam ikoga prisiljavati.
2. Sa mnom postupaju kao sa stručnjakom i potiču me da poučavam kurikulum na način za koji
mislim da je najbolji za moje učenike.
3. Sviđa mi se novi način procjenjivanja učenika.
4. Više niti ne razmišljam o disciplinskim problemima: oni su nestali iz razreda u kojima radim.
Direktori:
1. Kad se pojave problemi, u procesu rješavanja sudjeluju i učitelji i učenici.
2. Voditeljsko upravljanje (lead management) je moj osnovni stil ravnanja.
3. Disciplinski problemi su minimalni, a prisila je eliminirana.
4. Škola će uvijek težiti saradnji, samoprosudbi i kvalitetnom radu.
U kvalitetnoj školi se ne bi trebao prihvatiti rad niske kvalitete, samim tim nastavnici bi trebali s
učenicima raspravljati o kvaliteti i poboljšanju tog rada. Kvalitetna škola nema loše ocjene, najniža
ocjena je vrlo dobar. Ukoliko dođe do toga da je ocjena niža, nastavnik to shvaća kao određenu
poteškoću, trenutnu prepreku. Nastavnik motivira učenika da mu ta ocjena bude najniža, potičući da na poboljšanje i bolji rad. Kvalitetna škola je ona škola u kojoj je težište na kvalitetnom radu i
kvalitetnom zadovoljenju potreba svih uključenih u nastavi proces. Proces gdje svi sudionici
kontinuirano, zajedno rade bez prisile.
Svrha je kvalitetne škole uvjeriti učenike kako je škola mjesto gdje će, ako su voljni naučiti ono što se
od njih traži, moći kvalitetno izgrađivati svoj rad, samog sebe a samim tim i poboljšati kvalitetu
života. U kvalitetnoj školi se ne uči napamet, učenike se poučava kako se služiti činjenicama. Razlika
između tradicionalne i kvalitetne škole jest da se u kvalitetnim školama više učenika uključuje u
umjetnost.
Rad škole Apollo gdje je W. Glasser radio, temelji se na ovom tekstu u kojem pravi usporedbu između
nastavnika i poslodavaca u tvrtkama:
Šef (boss) tjera na rad - Voditelj (leader) vodi.
Šef se oslanja na autoritet - Voditelj se oslanja na saradnju.
Šef govori: „Ja“ - Voditelj govori „Mi“.
Šef stvara strah - Voditelj stvara povjerenje.
Šef zna kako - Voditelj pokazuje kako.
Šef izaziva nezadovoljstvo - Voditelj udahnjuje polet.
Šef okrivljuje - Voditelj ispravlja pogreške.
Šef rad pretvara u tlaku - Voditelj rad pretvara u nešto zanimljivo
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt