IDEOLOŠKA DIMENZIJA OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI - PARADIGMA KOJA SE OBNAVLJA
0
Dr. sc. Mensur Husić, docent
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Obrazovanje je tekovina ljudskog društva koje je u svim historijskim periodima imalo veoma važnu ulogu u definiranju ciljeva i zadataka obrazovanja.
U historiji čovječanstva, preko obrazovnih sistema, nametali su se društveno prihvatljivi svjetonazori i vladajuće ideologije (skriveni kurikulum).
Za vrijeme austrougarske vladavine konfesionalno školstvo predstavljalo je stabilnu osnovu za afirmaciju srpskog nacionalnog identiteta kod pravoslavnog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Državne škole su bile prihvatljive katoličkom stanovništvu jer nisu bile u suprotnosti s njihovim interesima. Obrazovni sistem za vrijeme vladavine Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije imao je za cilj nacionalnu homogenizaciju, što je rezultiralo diskriminacijom drugih
i drugačijih. Homogenizacija i diskriminacija nisu zaobišle ni socijalistički period, u kojem je afirmiran srpsko-hrvatski nacionalni identitet, i to u nastavnim planovima i programima
historije, srpsko-hrvatskog jezika i drugih predmeta. Bošnjacima muslimanima nije bilo osigurano pravo da uče o vlastitoj historiji, kulturi i književnosti.
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini u periodu Austro-Ugarske monarhije, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije te socijalističkom periodu bio je pod utjecajem dominantnih ideologija. Za vrijeme austrougarske okupacije, formiranje jedinstvenog obrazovnog sistema imalo je za cilj formiranje jedinstvene bosanske nacije, što je bila zamisao Benjamina Kalaya. Zahtjevi pravoslavnog stanovništva za očuvanjem pravoslavnih škola predstavljali su društveni pokret za
izgradnju nacije, odnosno afirmacije srpskog nacionalnog identiteta
kod pravoslavnog stanovništva, gdje se velika nada polagala u obrazovanje. Kraljevina SHS je u Vidovdanskom ustavu, u dijelu koji se odnosio na obrazovanje i vjerske slobode, osigurala formalno-pravne principe demokratskog karaktera koji su bili osnova za organiziranje
obrazovanja po mjeri čovjeka. Međutim, društvena praksa je bila daleko od tih načela. Oduzimanje prava na obrazovanje pripadnicima određenih vjerskih zajednica, obavezna molitva iz domena
pravoslavne vjere, koncipiranje nastavnih sadržaja iz nastavnih predmeta
historije, geografije i književnosti pokazatelji su namjera vladajućih struktura. Cilj obrazovne politike u ovom periodu je osiguravanje pretpostavki za prihvatanje kulturoloških vrijednosti srpstva. Vlasti su imale cilj da putem obrazovnog sistema stvore svijest koja je u stanju prihvatiti ponuđenu, unaprijed definiranu i jednu istinu. Obrazovanje u ovom periodu je bilo u funkciji nacionalne hegemonije. U socijalističkom periodu, u kojem je obrazovanje bilo organizirano na
osnovama markističko-lenjinističke filozofije i na osnovama marksističkog poimanja čovjeka i društva, Bošnjacima muslimanima nije bilo osigurano pravo da u obrazovnim ustanovama uče o vlastitoj historiji, kulturi, jeziku i književnosti. U postdejtonskom periodu u Bosni i Hercegovini obrazovni sistem je decentraliziran te je moguće, s asprekta nastavnih planova i programa koji se realiziraju, govoriti o tri obrazovna sistema.
Obrazovni sistem u bh. entitetu Republika Srpska je jedan od njih koji je utemeljen na jednonacionalnj matrici, a u kojemu se afirmira srpski nacionalni identitet. U njemu su učenici druge dvije nacionalne zajednice, Bošnjaci i Hrvati, diskriminirani jer im nije osigurana mogućnost da uče o vlastitoj historiji, jeziku i književnosti. Bošnjacima je oduzeto pravo da imenuju svoj jezik koje im je zagarantovano Ustavom i Zakonom entiteta RS. Očito je da ideološke tendencije koje su postojale u ranijim periodima historije Bosne i Hercegovine, s istim ciljevima i aspiracijama, postoje i danas u bh. društvu te se afirmiraju kroz obrazovni sistem (obrazovne sisteme).
Pred državne i entitetske institucije, nadležne za odgoj i obrazovanje, postavlja se imperativ da provedu reformu odgojno-obrazovnog procesa kojom će se ukloniti svi diskriminirajući elementi iz obrazovnog procesa jer je jedan od uvjeta ulazaka u Evropsku uniju i reforma obrazovnog sistema.
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt