Suprotno uobičajenom mišljenju, obrazovne institucije se ne protive online sticanju znanja. Tako se u nedavnom istraživanju, koje je sprovela firma Tyton Partners, došlo do zaključka da većina univerziteta – čak 63% – prepoznaje potencijal online kurseva.
Nevolja je u tome što univerzitetski profesori nemaju dovoljno vremena, a ni potrebnu obuku, da bi se ozbiljnije pozabavili mogućnostima koje online učenje pruža.
Rješenje nije u reformi obrazovnog sistema, već u pružanju načina da se alati koje se već koriste u učenju spoje sa novim mogućnostima.
Google je pronašao način da to učini mogućim.
Paket usluga, koji bilo kojoj školi može da obezbjedi način za zajednički rad online, već postoji u okviru Google ponude i zove se G Suite za obrazovanje – ranije poznat pod imenom Google Apps for education. Jezgro ovog servisa je, prije svega Gmail, a slijede Calendar, Classroom, Contacts, Drive, Docs, Forms, Groups, Sheets, Sites, Slides, Talk/Hangouts i Vault.
Prema stručnjacima iz kompanije Google, već se 70 miliona studenata i predavača oslanja na ovu platformu – polovina osnovnih i srednjih škola, te više od 800 fakulteta u Sjedinjenim američkim državama.
Google Classroom, koji služi kao kontrolna tačka za G Suite, ujedno je i ulaznica na ovaj servis za edukaciju. Classroom nije rival tradicionalnom sistemu edukacije, već bi, kroz pojednostavljivanje i podsticanje na saradnju, mogao da služi kao most između učionica, te kao tehnološka infrastruktura koju bi administratori mogli da koriste u praćenju procesa učenja.
U poređenju sa sistemima koji postoje već neko vrijeme, poput Blackboard servisa koji je osnovan 1997. godine, te D2L koji postoji od 1999. godine, Google Classroom je platforma koja bi tek trebalo da se dokaže. U augustu 2017. navršilo se tri godine od kako je servis prvi put predstavljen, a sistem se brzo razvija, pa je tako u maju 2017. dobio opciju koja omogućava pozivanje profesora i studenata da se priključe servisu uz pomoć Google Groups.
Kada administratori osposobe servis, predavači sa nekoliko klikova mogu da kreiraju digitalne dopune svojim predavanjima, te da dijele objave putem YouTube linkova, kao i zadatke uz pomoć Google Forms-a, te da prikupljaju literaturu preko Google Docs-a. Studenti, sa druge strane, mogu da se priključe predavanju sa bilo kojeg uređaja – računara, pametnog telefona ili tableta – koristeći iste podatke koje koriste za pristupanje G Suite-u.
Dok su snalažljiviji predavači pronašli način da podučavaju samo preko Google Classroom-a, servis je kreiran kao podrška tradicionalnim sistemima obrazovanja, koji podrazumjevaju da se predavanja održavaju u učionicama, te amfiteatrima. To svakako nije razlog da Classroom ima bilo kakva ograničenja u korišćenju, budući da mnoga istraživanja ukazuju na to da ovakav način predavanja promoviše aktivno učenje, te poboljšava krajnje rezultate.
Google Classroom predavačima bitno olakšava da svoja predavanja zamijene online kursevima, ili da određeni dio znanja prenesu u digitalnom okruženju.
Od kada je Google omogućio da Classroom bude dostupan i preko privatnih naloga, ovaj servis je postao odlična alatka za bilo kojeg predavača koji ima G Suite.
Najvažnija osobina Google Classroom-a je to što uklanja barijere za eksperimentisanje uz pomoć instrukcija koje se dobijaju tehnološkim putem. Alice Keeler, koja je napisala knjigu o Classroom-u, hvali njegovu jednostavnost. „Genijalnost Classroom-a je u tome što je jednostavan,“ kaže ona, „Ako ste bar jednom u životu poslali mejl, spremni ste da se priključite ovom servisu. Mogla bih bilo koga da obučim za manje od pet minuta.“
Osim Google-ovih aplikacija za obrazovanje, primjena tehnologije u edukaciji više nije pitanje budućnosti već neophodnosti, što je na vrijeme uočio i Google sa svojim obrazovnim paketom.
Priredila: Azra Pandur
Izvor: PC Press
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt