Imena junaka slikovnica Svena Nordquista (1946.), Pettsona i Findusa, odzvanjaju u ušima petogodišnjaka kao hipnotička melodija koja uvodi u čaroban svijet mašte. Da je ovaj švedski dječji pisac i ilustrator, autor avantura seoskog starčića i njegovog mačka, očarao mnoge mališane, potvrđuju i komercijalni podaci koji, bez sumnje, dokazuju da Nordquist ima milione malih sljedbenika. Naime, slikovnice o Pettsonu i Findusu prevedene su na pedesetak jezika i prodane u više od osam miliona primjeraka, a dogodovštine ovoga dvojca prenesene su i na male ekrane.
Govoreći o važnosti čitanja u ranim godinama, Nordquist priznaje da ne zna koliko je ono presudno za uspjeh jer mnogi su u životu uspjeli i bez čitanja puno knjiga, ali siguran je da su oni koji su čitali (i čitaju i dalje) bogatiji za cijeli jedan paralelni svijet.
" Vjerujem da je čitanje, odnosno doživljaj samoće s knjigom, jedinstven doživljaj koji nas ispunjava raznim malim znakovima, što se u glavi pretvaraju u misli i slike. Isti se proces događa i kad slušamo dok nam netko čita ili priča priču. Sposobnost čitanja, razumijevanja i razmatranja teksta svakako razvijaju maštu, kreativnost i kognitivne sposobnosti, pa tako osoba koja čita bolje razumije ljude i situacije oko sebe. Navika čitanja odmalena obogaćuje vokabular i olakšava daljnje školovanje. Osim toga, toliko je na svijetu knjiga, odnosno u njima avantura i junaka, toliko ideja i susreta, da to iskustvo, koje nosi čitanje, može trajati cijeli život. Naučite li uživati u čitanju, uvijek ćete imati društvo, samo ako imate knjigu pored sebe."
Je li život ljepši ako dijete u nama vječno živi?
– Život će sigurno biti bogatiji ako ostanemo otvoreni i dopustimo sebi da vidimo svijet bez ograničenja »kako nešto treba biti«. Djeca često imaju taj otvoren um, prije nego li im odrasli kažu šta trebaju misliti i vidjeti.
– Život će sigurno biti bogatiji ako ostanemo otvoreni i dopustimo sebi da vidimo svijet bez ograničenja »kako nešto treba biti«. Djeca često imaju taj otvoren um, prije nego li im odrasli kažu šta trebaju misliti i vidjeti.
Danas živimo u digitalnom i virtualnom svijetu. Kako da zadržimo interes djece da čitaju knjige?
–Tako da im čitamo svake večeri prije spavanja. A kasnije, u školi, važno je imati učitelje i bibliotekare koji će im često govoriti o knjigama, približiti im svijet knjige kroz nešto što im je zanimljivo i što nije komplicirano. Tako će im pokazati skriveno blago koje je tu za svakoga ko želi posegnuti za njim, odnosno čitati.
Čitaju li djeca danas kao u doba vašeg djetinjstva?
– Zaista ne znam. Imam jedino dojam preko onoga što čitam u novinama, a one kažu da klinci danas ne čitaju puno, pogotovo ne dječaci. Previše je danas stvari koje konkuriraju knjizi. Tu su ponajprije TV i kompjuterske igre, njih je lakše zavoljeti. Za čitanje knjiga potrebno je više mentalnog napora, pogotovo ako na to niste navikli.
–Tako da im čitamo svake večeri prije spavanja. A kasnije, u školi, važno je imati učitelje i bibliotekare koji će im često govoriti o knjigama, približiti im svijet knjige kroz nešto što im je zanimljivo i što nije komplicirano. Tako će im pokazati skriveno blago koje je tu za svakoga ko želi posegnuti za njim, odnosno čitati.
Čitaju li djeca danas kao u doba vašeg djetinjstva?
– Zaista ne znam. Imam jedino dojam preko onoga što čitam u novinama, a one kažu da klinci danas ne čitaju puno, pogotovo ne dječaci. Previše je danas stvari koje konkuriraju knjizi. Tu su ponajprije TV i kompjuterske igre, njih je lakše zavoljeti. Za čitanje knjiga potrebno je više mentalnog napora, pogotovo ako na to niste navikli.
Pripremila: Azra Pandur
Izvor: Novilist.hr