Niko od nas nije otok. Komunikacija je mreža mostova koje gradimo jedni prema drugima da bismo mogli živjeti zajedno, a povratna je informacija najvažniji dio te mreže. Njom pratimo odjek onoga što govorimo i što jesmo svom sugovorniku.
Pomaže nam da sebe doživimo iz drugoga ugla, drugim svjetlom osvijetlimo svoju subjektivnost, drugim očima promotrimo svoje zaključke i interpretacije,
Povratna je informacija preduvjet svake uspješne komunikacije, ali i svakog uspješnog učenja.
Francuski je filozof i pisac Jean Paul Sartre napisao 1944. knjigu 'Iza zatvorenih vrata' o troje ljudi koji su se odjednom našli u paklu. Pakao koji je u Sartre u toj drami oslikao nije pakao demona leda, vatre i fizičkih muka, nego pakao koji su stvorili ljudi svojom lošom komunikacijom: vrijeđanjima, neslušanjem, neuvažavanjem, uskraćenim priznanjem…
Pakao je situacija u kojoj svi osjećaju jednako očajničku potrebu da ih drugi prihvate, ali nitko nije spreman prvi pružiti ruku.
Jeste li ikad razmišljali o tome da je uskraćivanje povratne informacije oblik zlostavljanja?
Zamislite sebe pred liječnikom dok čita vaš laboratorijski nalaz koji mu je upravo stigao, a čijih ste se rezultata danima bojali. Gledate ga, panično tragate za odgovorima na njegovu licu, a on pročita, cijelo vrijeme šuti, ni ne pogleda vas, nego samo napiše recept i prozove sljedećeg pacijenta.
Tako se otprilike osjeća učitelj dok nešto tumači, a učenici ne slušaju, ignoriraju, vrte svoje filmove.
Tako se otprilike osjeća i učenik koji odgovara, a učitelj mu ni riječima, ni izrazom lica ne odaje što misli o njegovim odgovorima, samo mu na kraju upiše ocjenu i prozove sljedećeg učenika.
Časopis EL [Educational Leadership] posvetio je 2012. godine cijeli septembarski broj važnosti povratne informacije u obrazovanju. Povratnu informaciju u širem smislu definira kao sve vrste komentara nakon nekog čina, od pohvale i savjeta do ocjene. Međutim, pravo značenje povratne informacije u obrazovanju sužava samo na one informacije koje učeniku pomažu u ostvarenju željenih postignuća. Sužava ih, dakle, na formativne informacije i brojnim primjerima dokazuje da je uz takve povratne informacije uspješnost i u usmenim i u pisanim odgovorima učenika u prosjeku porasla više od 50 posto.
Formativne povratne informacije nisu općenite poput: odlično, dobro si to naučio, lijepo si to napravio, stvarno si se potrudio..., nego su uvijek
usmjerene na cilj zadatka.
NAVIKAVAJTE SVOJE UČENIKE DA DAJU I PRIMAJU POVRATNU INFORMACIJU.
Sjetite se da se najbolje pamte podaci koje čujemo na početku i na kraju nekog bloka informacija.Zat
Ne zaboravite na kraju časa postaviti pitanje: Jeste li zadovoljni današnjim časom? I dobro,
dobro poslušajte odgovor. Učenike također naučite da povratnu informaciju nikad ne daju i
ne doživljavaju kao kritiku, nego kao način da vide ono što sami iz svoga ugla ne mogu vidjeti, da lakše uče i brže napreduju.
PROČITAJ PRIČU:
CAREVO NOVO RUHO
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt