Bebe su sposobne uočiti jednakost ili razliku među skupovima koji imaju do četiri elementa.
Tokom druge godine života djeca nauče nazive brojeva, roditelji ili nane ih spominju penjući se s mališanima uz stepenice, odbrojavaju korake u šetnji, recitiraju brojalice. Tokom treće godine počinje stvarno učenje brojenja.
Tokom druge godine života djeca nauče nazive brojeva, roditelji ili nane ih spominju penjući se s mališanima uz stepenice, odbrojavaju korake u šetnji, recitiraju brojalice. Tokom treće godine počinje stvarno učenje brojenja.
Iako odraslima zvuči sasvim jednostavno, brojenje je složena aktivnost koja uključuje čitav niz načela:
načelo pridruživanja jedan prema jedan – svakom predmetu može se pridružiti samo jedan broj
načelo ordinalnosti – brojevi su poredani od manjeg prema većem
načelo kardinalnosti – zadnji izgovoreni broj predstavlja ukupan broj predmeta u skupu
načelo prebrojivosti – bez obzira koliko je elemenata u skupu, oni se mogu prebrojiti
načelo nevažnog redoslijeda – promjena redoslijeda pridruživanja brojeva ne mijenja ništa – može se početi brojati s bilo koje strane
načelo konzervacije – bez obzira na prostorni raspored, broj predmeta je stalan
načelo tranzitivnosti – stalnost usporedbi između tri ili više predmeta – ako je Alma viša od Edine, a Edina je viša od Alme, onda je i Nina viša od Alme .
načelo ordinalnosti – brojevi su poredani od manjeg prema većem
načelo kardinalnosti – zadnji izgovoreni broj predstavlja ukupan broj predmeta u skupu
načelo prebrojivosti – bez obzira koliko je elemenata u skupu, oni se mogu prebrojiti
načelo nevažnog redoslijeda – promjena redoslijeda pridruživanja brojeva ne mijenja ništa – može se početi brojati s bilo koje strane
načelo konzervacije – bez obzira na prostorni raspored, broj predmeta je stalan
načelo tranzitivnosti – stalnost usporedbi između tri ili više predmeta – ako je Alma viša od Edine, a Edina je viša od Alme, onda je i Nina viša od Alme .
načelo reverzibilnosti – razumijevanje reverzibilnog odnosa zbrajanja i oduzimanja, dakle nekom skupu dodamo i odmah oduzmemo isti broj, stanje se ne mijenja.
Načela brojenja ne usvajaju se istovremeno, tako tek četverogodišnjaci razumiju da je broj elemenata u skupu jednak zadnjem broju izrečenom tokom brojanja, a u dobi od četiri do pet godina djeca postaju sposobna odgovoriti „Što je više: npr. pet ili šest jabuka?“
Razvoj matematičkih kompetencija djece
Naša je uloga pomoći djetetu da nadograđuje postojeće znanje, osigurati atmosferu u kojoj rasprava pomaže u izgradnji djetetovih znanja, pripremiti manipulativne materijale i planirati aktivnosti koje će potaknuti razvoj operativnog mišljenja djeteta.
Mnoštvo materijala u našem okruženju, zajedno sa dječjom radoznalošću, potiče dijete na istraživačko spoznajne aktivnosti, na usvajanje sve složenijih sistema, pa tako i sistem matematičkih pojmova.
Matematička kompetencija razvija se poticanjem djeteta na razvijanje i primjenu matematičkog mišljenja u rješavanju problema,u različitim aktivnostima i svakidašnjim situacijama (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj, 2014.). Svi početni matematički pojmovi izraz su količinskih i prostornih odnosa te osobina predmeta i pojava iz materijalnog svijeta koji okružuje dijete i u kojemu ono može djelovati, stjecati iskustva, rješavati probleme i sl. te na taj način shvaćati matematičke pojmove i relacije.
1. RAZVOJ PROSTORNE ORJENTACIJE I SHVAĆANJE PROSTORNIH ODNOSA
Kroz igru dijete određuje položaj predmeta s kojim manipulira: u, na, naprijed, nazad, gore, dolje prema složenijima ispod, između, lijevo, desno.
2. RAZVIJANJE POJMOVA VREMENA I VREMENSKIH ODNOSA
Ustaljenim rasporedom i redom dnevnih aktivnosti pomažemo djetetu strukturirati znanje o vremenu i izgrađivanju vremenske orjentacije. Dijelove dana, ali i dane u tjednu djeca postupno usvajaju poticanjem na složenije aktivnosti i primjerenim didaktičnim sredstvima. Vremenske relacije vezane uz godišnja doba i važne datume, djeca usvajaju obilježavanjem važnih datuma kroz godinu jer na taj način djeci pomažemo povezati određeni događaj, npr. dane kruha uz jesen, Božić na zimu i sl., sa određenim godišnjim dobima.
3. OBLICI, VELIČINE, MJERENJE I MJERE
Istraživanjem materijala i kroz igru djeca uočavaju, točno imenuju, uspoređuju oblike materijala i usvajaju pojmove: okruglo, uglato, trokut, valjak itd.
Isto tako razlikuju i imenuju pojedine veličine i formiraju pojmove: veće, manje, duže, kraće, teže, lakše itd.
Isto tako razlikuju i imenuju pojedine veličine i formiraju pojmove: veće, manje, duže, kraće, teže, lakše itd.
4.GRUPIRANJE PREDMETA PO NEKOM KKRITERIJU, KLASIFIKACIJA
prema obliku, boji, veličini
prema kvantitativnim odnosima: jedan, mnogo
prema količini: jednako, manje više
Poticanjem djeteta na klasificiranje dijete usvaja mnoge matematičke pojmove, ali i načela brojenja.
prema kvantitativnim odnosima: jedan, mnogo
prema količini: jednako, manje više
Poticanjem djeteta na klasificiranje dijete usvaja mnoge matematičke pojmove, ali i načela brojenja.
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt