Veliki su pande prepoznatljivi po medvjedolikom izgledu i crno-bijelom krznu. Žive u zabačenim područjima planinskih šuma središnje Kine, u gušticima bambusa.
Hrane se bambusovim mladicama. Dok jedu, sjede, tako da su im prednja stopala slobodna za trganje komada bambusa. Budući da bambus nije osobito hranjiv, veliki pande vode pomalo usporeni način života kako bi uštedjeli energiju. Jede i strvinu, ličinke i jaja. Najčešće živi pojedinačno. Hrani se pretežno u zoru i u sumrak, a spava u bambusovim gušticima.
Teritorij označava mirisom iz analne žlijezde, mokraćom i grebanjem kore. Sukobe izbjegava tako što dijelove teritorija na kojima obitavaju različite životinje - panda iskorištava u različito vrijeme.
Glasa se na bar jedanaest načina. Ženka dosegne četiri petine mužjakove veličine, a spremnost na parenje izražava stenjanjem, lajanjem i blejanjem. Mužjaci se okupljaju oko ženke, međusobno se love i bore za nju.
Veliki je panda ugrožena životinja. U prirodi ih živi manje od tisuću jedinki. Spada u najrjeđe sisavce na svijetu. Sporo se razmnožavaju. Imaju samo nekoliko potomaka tijekom života. Ženke se obično pare svake dvije godine.
Rađanje blizanaca nije neobično, ali majka obično uspije podignuti samo jedno mladunče. Trudnoća traje 45 dana. Okoćeni su mladunci gotovo goli. Dugi su 15 cm i teški 100 grama. Ovako niska stopa rađanja, gubitak staništa, pa i ljudska proganjanja doveli su do toga da se gubi ova životinjska vrsta. Parenje u zarobljeništvu (u zoološkim vrtovima) dalo je slabe rezultate. Samo trideset posto mladunaca u zatočeništvu preživi dulje od pola godine. U pirodi je populacija malobrojna i rascjepkana, ne može genetički opstati. Budućnost velikog pande ovisi o povezivanju izoliranih dijelova staništa i potpori lokalnog stanovništva.
NEKE ZANIMLJIVOSTI O PANDI
Palac više ili šesti prst? Prednje šape velikog pande neobične su zato jer imaju jedan palac više. Zapravo je to promijenjena i povećana kost zgloba. Ponaša se kao palac i može dodirnuti svaki od prstiju šake. To pandi omogućava da čvrsto drži bambusovu stabljiku dok se hrani.
LITERATURA
Enciklopedija prirode, Znanje, Zagreb 2002.Velika ilustrirana enciklopedija životinja, Mozaik knjiga, Zagreb 2003.
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt