DOK DJECA NA BALKANU CRTAJU WORD, LUXEMBURG UVODI KODIRANJE OD 1.RAZREDA


Vlasti Luksemburga, jedne od najmanjih ali najbogatijih zemalja u Evropi, odlučile su da uvedu časove kodiranja u sve svoje škole.
Klod Majš, ministar za obrazovanje Luksemburga, kazao je novinarima da će nastava iz kodiranja postati dio nastavnog programa Luksemburga već od početka sljedeće školske godine.

Istakao je, prenosi agencija Anadolija, da će svi učenici u toj zemlji na taj način vrlo rano naučiti kako da kodiraju, a imaće i časove o računarskom razmišljanju.

A na Balkanu?
Na Balkanu se takođe tvrdi da postoji svijest koliko je računarstvo važno, ali je očigledno problem realizacija, sudeći bar prema objavi na Fejsbuku koju je sa fotografijama postavila Nikoleta Milašević-Dobrača.
Ona piše da je njeno dijete dobilo domaći zadatak iz predmeta informatika, uz komentar koliko ju je sve to razočaralo.
„Sedmi razred osnovne škole. Predmet: informatika. Domaći zadatak: NACRTATI WORD. Hej ljudi, CRTAMO WORD. Pa ovo je samo za sesti i plakati. A deca čiji roditelji imaju novca za recimo francusku osnovnu i srednju školu izučavaju predmet robotika. Moje dete crta Word. Kakvo samo to elitističko društvo postali. Šta radite vi tamo što pravite plan i program? A i vi u Vijeću roditelja?” napisala je žena na Fejsbuku.
Svemu tome ne pomaže ni činjenica da je u nastavnom planu i programu za sedmi razred knjiga iz fizike koja nije u distribuciji već pet godina, kaže za Kliks Milašević-Dobrača.

„Moli, traži i onda kopiraj. Vijeć roditelja je inertno kao i naše društvo. Svi se ponašaju kao i naši političari, zasjeli u fotelje, upoznali se sa direktorima škola i donosiocima odluka kao da ih više nije briga za težinu ranca i zaostali nastavni program”, izjavila je Nikoleta.

Luksemburg nije prva zemlja koja uvodi kodiranje
U međuvremenu, u Luksemburgu navode da je računarsko razmišljanje proces koji generalizuje rješenje za neodređene probleme.
Otvoreni problemi podstiču potpune, smislene odgovore na osnovu više promenjivih, koje zahtevaju da koriste razlaganje, reprezentaciju podataka, uopštavanje i modeliranje algoritama koji se zasnivaju na računarskom razmišljanju.
Klod Majš, ministar za obrazovanje Luksemburga, kaže da su digitalne veštine „dvije noge s kojima će mladi morati da nauče da hodaju“ u eri modernih tehnologija kako bi u kasnijoj fazi života bili mnogo spremniji i konkurentniji na tržištu rada.
Među prvim zemljama u svijetu koje su u nacionalni nastavni plan uvele kodiranje je i Finska u kojoj je od jeseni 2016. godine kodiranje postalo obavezna nastavna aktivnost koja počinje od prvog razreda.

Izvor: BIZLife