KAKO SE NOSITI SA STRESOM

Izvori stresa, posljedice stresa, ponašanje uposlenika i menadžera u stresnim i konfliktnim situacijama i kako se nositi sa stresom, između velikog broja drugih pitanja vezanih za područje stresa na poslu, predstavljaju osnovna pitanja kojima se posebno bavi psihologija menadžmenta odnosno stres menadžment.




Iako je stres na radnom mjestu normalna pojava, prekomjerni stres može utjecati na smanjenje produktivnosti zbog narušenog fizičkog i emocionalnog zdravlja. Niz za pojedinca štetnih fizioloških, psiholoških i bihevioralnih reakcija na situacije u kojima zahtjevi posla nisu u skladu sa njegovim sposobnostima, mogućnostima i potrebama.

Napetosti na poslu najčešće su uzrokovane prevelikom količinom posla, strahom od gubitka posla, narušenim međuljudskim odnosima ali i neefikasnim utroškom vremena na poslu sa osvrtom na ljudske osobine I ponašanje određenih tipova ljudi u poslovnom okruženju. Što se bolje nosite sa stresom a bolje iskoristite svoje radne vrijeme, to ćete pozitivnije utjecati na okolinu, a tuđi stres manje će utjecati na vas.

Da li ste, prema načinu korištenja vremena na poslu, dominantni, inicijativni, savjesni ili kontinuirani tip čovjeka/radnika? Da li zaista iskorištavamo svoj cjelokupan potencijal a izbjegavamo ono što nas koči?


TIPOVI LJUDI PREMA NAČINU KORIŠTENJA VREMENA U POSLU


A. Dominantni tipovi

Dominantni tipovi se trude ukloniti „uništavače vremena“; oni mogu lako reći „ne“ ako im nešto stoji na putu. Najviše bi voljeli da je sve još jučer sređeno. Oni rade brzo pokušavajući raditi previše odjednom i imaju tendenciju stvaranja nereda i nervoze.

Deset savjeta za dominantne tipove:


  1. Postavite prioritete. Uzmite dovoljno vremena, ispišite svoje ciljeve i očekivanja. Trebate tačno raščistiti šta je najvažnije.
  2. Razmislite dobro o projektima u svim njegovim detaljima. Dobro ocijenite potrebno vrijeme prije nego što sve preuzmete na sebe.
  3. Budite strpljivi sa drugima, dajte im dovoljno vremena da se uhodaju.
  4. Ne obasipajte druge sa previše projekata i zadataka odjednom.
  5. Ne prekidajte druge, slušajte pažljivije.
  6. Budite pažljivi dok sa drugima razgovarate, očuvajte kontakt pogledom.
  7. Ne takmičite se i radite zajedno sa drugima.
  8. Bez žurbe: prvo promisliti, pa onda raditi.
  9. Ubacite u manju brzinu, ne tražite od drugih toliko koliko od sebe samog.
  10. Opustite se. Nađite vremana svjesno za dokoličarenje, mir i nerad, te se na taj način opustite.


B. Inicijativni tipovi


Inicijativni tipovi mogu se lako prekinuti dok rade, ali i oni druge često prekidaju. Kao planeri su jako optimistični, naginju spontanim akcijama i mrze detalje. U njihovom birou vlada haos. Oni se organiziraju bolje kada su prinuđeni na to. Jedan primjer za to jeste gubitak imidža.

Deset savjeta za inicijativne tipove:


  1. Završite sve započete poslove prije nego se prihvatite novih.
  2. Ne prekidajte svoj rad, a te prekide ne uzimajte za povod da biste sanjarili.
  3. Radite konsekventno na započetim projektima i ne dajte se odvući od rada nekim drugim idejama.
  4. Budite tačni!
  5. Ne trčite za nevažnim i nepotrebnim stvarima, samo nepotrebno gubite energiju na to.
  6. Fiksirajte dnevne zadatke pismeno. Napravite jednu listu na kojoj će stajati prioriteti i držite se toga.
  7. Napravite dnevni raspored i unesite više reda u strukturu vašeg radnog dana.
  8. Vodite evidenciju o vremenu i planovima da bi vam to služilo za motivaciju i samodisciplinu.
  9. Pospremite svoj radni sto, ispraznite svoje korpe.
  10. Izbjegavajte privatne smetnje: ograničite svoje vrijeme za privatne pričice i budite manje društveni.

C. Kontinuirani tipovi

Kontinuirani tipovi izbjegavaju zadatke koji se rade pod vremenskim pritiskom i umjesto toga, sređuju radije manje hitne stvari. Rade jednu stvar za drugom i bivaju opterećeni ako rade više stvari odjednom.

Deset savjeta za kontinuirane tipove:


  1. Pokažite hrabrost za promjene. Tražite nove tipove da bi ste brže došli do željenih rezultata.
  2. Poboljšajte eficijentnost vremena i ubrzajte procese.
  3. Budite često u kontaktu s ostalima da biste mogli usaglasiti prioritete i zajedničke aktivnosti.
  4. Prepoznajte i rješavajte međuljudske probleme.
  5. Započinjite radni dan ranije da biste izbjegli nedostatak vremena.
  6. Mislite manje na utrošeni rad, a više na rezultate.
  7. Mislite na rokove, ali se nemojte blokirati tim.
  8. Posmatrajte promjene pozitivno, one obogaćuju vaš život.
  9. Uzmite stvari jednostavno u svoje ruke, počnite sa malim stvarima.
  10. Vjerujte više sami sebi. Govorite glasnije. Recite češće "ne".

D. Savjesni tipovi

Savjesni tipovi planiraju detaljno, troše često previše vremena na planiranje umjesto da se koncentriraju na provođenje. Preciznost i tačnost su jako važne da bi se izbjegla ljutnja. Dobro promisle o prioritetima i naginju da postave previše prioriteta. Dobro su informisani da bi mogli sopstvene izjave potkrijepiti. Na ometajuće faktore reagiraju kritično jer mu oni remete njihove planove.

Deset savjeta za savjesne tipove:


  1. Razmislite o vremenu za planiranje. Ako se previše planira, ostaje premalo vremena za provođenje.
  2. Koncentrirajte se na rezultate, a ne na perfekciju u izvođenju.
  3. No risk, no fun. Ne možete izbjeći svaki rizik. Prihvatite to.
  4. Donosite odluke čak i ako vam stoji malo informacija na raspolaganju koje biste željeli imati u datom momentu.
  5. Ne trošite previše vremena na analizu stvari.
  6. Postavite strog vremenski limit za sređivanje zadataka.
  7. Postavite realne ciljeve. Ne očekujte previše od sebe.
  8. Uočite da perfekcija ima svoje granice: dobar je bolji nego perfektan.
  9. Budite opušteniji spram svojih očekivanja od drugih i samog sebe. Otpustite malo.
  10. Ljudi su važniji od propisa i smjernica. Budite svjesni toga. (Ožvačić, 2013)
Iz publikacije “Stres menadžment” – prof.dr.Jasna Bajraktarević