ŠTA POMAŽE RAZVOJU INTELIGENCIJE I KAKO OTKRITI ZA ŠTA JE DIJETE NADARENO


Prvi test inteligencije nastao je 1904. godine i u to vijeme ona se povezivala isključivo sa školskim uspjehom.

Međutim, profesor sa Harvarda, Hauard Gardner napravio je veliki preokret.

Teorija inteligencije
Gardner je istupio sa objašnjenjem da testovi inteligencije ne uzimaju u obzir širok dijapazon sposobnosti koje ljudi posjeduju, kao ni uticaj kulture. Tako je nastala teorija višestruke inteligencije, prema kojoj postoji osam vrsta inteligencije, a prije nekoliko godina dodata je i deveta.

Naime, prema profesoru, inteligencija je sposobnost rješavanja problema koji se cijene u jednom ili više kulturnih okruženja. Zapravo, niko prije njega nije primjetio da kulturne vrijednosti utiču na to da li će čovjek uopšte biti u prilici da izvršava zadatke koji će mu pomoći da razvije neke vještine, a time i određene vrste inteligencije.

Sve vrste inteligencije, o kojima je Gardener govorio, međusobno su povezane i potrebne za produktivno djelovanje u društvu. Iako ih čovjek posjeduje, potrebno je da radi na njihovom daljem razvoju kako bi shvatio u čemu je najbolji. Od velike je važnosti uočiti u čemu smo dobri, a u čemu nismo.

Danas, učitelji i predavači pokušavaju pomoću školskih zadataka da podstaknu razvoj svih vrsta inteligencije i da prilagode sadržaj različitim učenicima. Međutim, to nije slučaj sa svim predmetima.

Takođe, uloga roditelja i vaspitanja je ključna.

Vrste inteligencije
Verbalno-lingvistička inteligencija
Verbalno-lingvistička inteligencija se odnosi na sposobnost korištenja riječi, sintagmi i rečenica, bilo u pisanom ili govornom obliku. Ona djeca kod kojih je ova inteligencija istaknuta, vole da razmišljaju u riječima. Tokom igre sa drugom djecom, kod njih dominira objašnjavanje i opisivanje onoga što rade. Takođe, oni obožavaju literaturu i pravi su knjigoljupci.

Potrebno im je da što više čitaju, pišu, igraju igre koje uključuju riječi, slova, da uče strane jezike ili da pohađaju radionice kreativnog pisanja.

Logičko-matematička inteligencija
Za ovu inteligenciju vezuje se korištenje brojeva, odnosno dobro uočavanje uzročno-posledične veze, logičko zaključivanje i sposobnost otkrivanja obrazaca.

Mališani kod kojih je ova ineligencija izražena vole zagonetke, mozgalice i rebuse. Oni su skloni osmišljavanju sopstvenih šifri i zanima ih kako je nastao svemir, zašto je nebo plavo, a trava zelena.

Njihovu želju za znanjem ćete zadovoljiti odlascima u muzeje i opservatorije ili čak kupovinom igračaka poput paketa za izradu vulkana, hemijskih ogleda prilagođenih njihovom uzrastu i slično.

Prostorna inteligencija
Kod djeteta je razvijena prostorna inteligencija ukoliko je naglašen osećaj za boje, grafiku, dizajn, prezentaciju, crteže i ukoliko se snalazi u svakom prostoru.

Takvom djetetu je potreban pribor za crtanje, slikanje, za izradu maketa, figura, slagalice i posete muzejima.

Tjelesno-kinestetička inteligencija
Pleše li dijete od malih nogu, sanja li o tome da postane balerina ili break-dancer? Da li sport i bavljenje istim preferira više od bilo čega? Ukoliko su odgovori potvrdni, kod djeteta je naglašena tjelesno-kinestetička inteligencija.

Dijete se služi svojim mentalnim sposobnostima za koordinaciju pokreta, a dodatno možete da je podstaknete igranjem dramskih uloga, upisivanjem časova plesa ili sporta prema kojem dete pokazuje najveći afinitet ili talenat.

Muzička inteligencija
Muzičku inteligenciju ćete vrlo lako prepoznati kod djece koja su nadarena za pjevanje ili sviranje, koja lupaju nogama ili rukama stvarajući određene ritmove ili pak stalno nešto pjevuše ili mrmljaju.

Stimulišite ih upisom u muzičku školu ili ih vodite na koncerte koji su primjereni djetetovom uzrastu.

Naturalistička inteligencija
Ukoliko dijete voli da boravi u prirodi i da se igra u prirodi, ukoliko uživa u društvu kućnog ljubimca i drugih životinja, kod njega je razvijena naturalistička inteligencija.

Možete je podstaknuti odlaskom na kampovanje, u duge šetnje, u posjetu zoološkom vrtu ili azilu za životinje, radom u vrtu, pa i planinarenjem.

Interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju
Pored navedenih vrsta inteligencije koje pokazuju sklonost ka određenim praktičnim vještinama i sposobnostima, podjednako su važne i vještine koje razvijamo u dodiru s drugim ljudima i sa samim sobom. Zato je važno kod djeteta razvijati interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju.

Interpersonalna se razvija organizacijom društvenih igara sa drugom djecom, a kod razvijanja intrapersonalne je važno da djetetu omogućite da bude samo sa sobom.

Egzistencilistička / duhovna inteligencija
U posljednjih nekoliko godina govori se o egzistencilističkoj/duhovnoj inteligenciji. Naime, ona se odnosi na meditaciju, razmišljanje o smislu života i na istraživanje vjere.

Kod djece će ova vrsta inteligencije biti primjetna tek kasnije, odnosno u tinejdžerskom uzrastu. Kada je primjetite, poželjno je uputiti dijete na literaturu o filozofiji, ljubavi i o svemu što ih zanima. Tada sa djetetom možete podijeliti svoje mišljenje i stavove.