'TIHA REVOLUCIJA' OBRAZOVNOG SISTEMA - ŠTA JE SVE SINGAPUR PROMIJENIO DA BI DANAS IMAO NAJBOLJE ŠKOLE NA SVIJETU

Singapurska vlada ne traži od učenika samo odlične rezultate na ispitima, već i kreativnost, piše "Ekonomist", koji se u članku bavi fenomenom izvrsnosti singapurskog obrazovnog sistema.

Biblioteka Osnovne škole "Vudgrov" pretvorena je u “MakerSpace”. Nakon završetka redovne nastave u dva sata poslije podne, učenici pohađaju programe poput 3D-dizajna, izrade kratkih stop-animacijskih filmova i robotičkog kodiranja.

Nastavnici sve prepuštaju djeci nakon što im objasne kako te stvari funkcionišu.

Jedan nastavnik tvrdi da je opšta poruka svega toga da nema ničeg lošeg u neuspjehu.

Jedan dječak objasnio je zašto su za njega ti programi prijatna promjena: “Da nisam ovdje, sam bih učio kod kuće”.

Škole u Singapuru dugo su imale reputaciju promovisanja mehaničkog učenja i akademske izvrsnosti. Njihovi učenici zauzimali su vodeća mjesta na PISA istraživanjima, trogodišnjim testiranjima koja su sprovođena među 15-godišnjacima u cijelom svijetu, te na Međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka, koje mjeri kompetencije 10-godišnjaka i 14-godišnjaka.

Ipak, decenije privrednog rasta promjenile su prioritete Singapura. Andreas Šlajher iz OECD-a tvrdi da singapurski obrazovni sistem prolazi kroz “tihu revoluciju, gotovo neprimjećenu na Zapadu”. Ta revolucija nije poput ostalih.
Ona je osmišljena kao postepen, dugoročan projekat. Najznačajnije promjene dosad bile su usmjerene na smanjenje ispitnog pritiska na djecu.

Vlada je 2012. godine ukinula rang-liste za srednje škole, što je očigledno preusmjerilo prioritete učitelja. Između ostalog, taj je potez doveo do toga da se imena najboljih više nisu pojavljivala na listama, te do proširenja kriterijima za upis u najbolje srednje škole.

Jedna od novina je da od 2021. godine učenici koji napuštaju osnovnu školu više neće dobijati specifične pojedinačne rezultate, nego će dobiti širu, sveukupnu ocjenu.

Novi model ispitivanja usmjeren je na kritičko razmišljanje i socijalne vještine

Vong Siev Hung, direktor singapurske Uprave za obrazovanje, tvrdi da usmjerenje na kritičko razmišljanje i socijalne vještine utiče na gotovo sve čime se njegovo odjeljenje bavi.

Primjera radi, ispitna pitanja sada su koncipirana na način da preispituju kritičko mišljenje, ali uz poznavanje samog predmeta. Sistem ocjenjivanja nastavnika ne mjeri samo akademski uspjeh, nego i društveni razvoj učenika. Vidljive su i promjene u metodama podučavanja.

Učiteljima 100 sati obuke godišnje

Svi učitelji pohađaju 100 sati obuke godišnje. Na obuci upoznaju nove pedagoške metode usmjerene na grupni rad i raspravu između učitelja i učenika.

Završna promjena temelji se na spajanju učionice i radnog mjesta

Planira se da do 2023. godine gotovo sve škole u Singapuru uvedu program “primjenjenog učenja” u predmetima poput računarstva, robotike i elektronike, ali i drame i sporta. Kod svih njih, naglasak je prebačen na praksu u okruženju stvarnog svijeta, bez ispita.

Srednja škola "Dejl", u gradu Ang Mo Kjo, uvela je, na primjer, program radijskog novinarstva, s ciljem da poboljša komunikacijske vještine učenika. Ministarstvo obrazovanja u tu je svrhu angažovalo je 100 savjetnika za karijeru sa iskustvom u industriji.
Oni u školama održavaju okrugle stolove na teme poput nedostatka radne snage, te sarađuju s njima kako bi informisali djecu i olakšali im odluku o budućoj karijeri. Obrazovni stručnjaci iz cijelog sveta dugo su pokušavali da odgonetnu tajnu uspjeha singapurskog obrazovanja.

Veoma važna obuka učitelja

Mnogi od njih vjeruju da najvažniju ulogu igraju kvalitetna obuka učitelja, usko specijalizovana nastava i dugoročni plan vlade. Na kraju valja zaključiti da, uz ovako jake temelje, singapurski sistem ima dobre šanse za sprovođenje nove reforme, piše "Ekonomist".