PRIMJENA MEDIJSKOG ODGOJA U OBRAZOVNIM USTANOVAMA


Informacijske i komunikacijske tehnologije kontinuirano se razvijaju i uvelike utječu na radne aktivnosti i komunikaciju među ljudima. Kroz medije se komuniciraju različite teme, dostupne su informacije koje su potrebne u svakodnevnom životu. Olakšana je komunikacija i jeftiniji pristup informacijama.
Informacijsko – komunikacijska tehnologija omogućuje cjeloživotno učenje te stjecanje
kompetencija i vještina. Internet igra glavnu ulogu u obrazovanju već od osnovne škole pa do visokog obrazovanja jer potiče želju za istraživanjem i znanjem. Također, računala pomažu svima jer na taj način učenici u kraćem vremenu svladavaju/usvajaju sadržaje iz određenih
nastavnih cjelina. Prije su nastavnici zapisivali važne sastavnice i definicije iz pojedinih nastavnih predmeta kredom na školskoj ploči, što je oduzimalo dosta vremena. Danas se svi važni dijelovi/komponente pojedinih predmeta mogu posredovati kroz prezentacije putem
računala koje uključuju i riječ i zvuk i sliku, što učenicima nastavu čini zanimljivijom. Isto tako na univerzitetskim web stranicama studentima su dostupne prezentacije s predavanjima iz
svih kolegija, praćenje rezultata ispita, svakodnevnih informacija o vremenu pojedinih aktivnosti i niz drugih važnih informacija.
Klasičan pristup učenju više nije samo klasičan jer su uz osnovnu/temeljnu pismenost važne i računalna i informacijska i medijska pismenost. Stjecanje vještina za učenje počinje u
najranijoj dobi kada su djeca okružena informacijama i medijima kao njihovim posrednicima,prije nego ih uopće razumiju.
Medijski odgoj pomaže učenicima naučiti kritički se odnositi prema onome što vide bilo na internetu ili televiziji i na taj način izgrađivati svoj stav prema svim informacijama koje će ih voditi kroz život. Iz tih razloga medijska pismenost i medijski odgoj trebaju postati ključne sastavnice svih predmeta već u predškolskim ustanovama, a onda u osnovnim i srednjim
školama. „Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija."

Ciljevi medijskog odgoja su:
 usvajanje medijskih kompetencija većeg broja nastavnih predmeta
 prepoznavanje medijskog djelovanja (razgradnja sadržaja)
 manipulacijsko ili odgojno djelovanje
 analiza i procjena medijskih proizvoda
 razlučiti fikciju od stvarnosti
 prepoznati funkciju medijskog sadržaja
 usvajanje komunikacijskih kompetencija
 interaktivno djelovanje i interaktivna upotreba medijskih sredstava
 autonomno i samokritično djelovanje učenika ili studenta
 prepoznati i procijeniti koliko i na koji način je pojedini medij bitan za društvo
 razvoj socijalnih kompetencija
 osobno samoostvarenje i razvoj tokom cijelog života.
Prema dostupnim podacima još uvijek je mnogo odraslih osoba koje su medijski
nepismene, što je glavni problem svakog suvremenog informacijskog društva. Djeci su njihovi roditelji uzori, a ako roditelji nisu dovoljno obrazovani u smislu nadziranja djetetovih medijskih izbora, onda je to veliki problem i uzrok mnogobrojnih nesuglasica u obitelji. Zbog
toga je, uz medijsku pismenost, bitno uvesti i medijski odgoj u obrazovanje od najranije dobi. Djeci i mladima danas ne nedostaje praktično znanje u korištenju medija, oni se rađaju u vremenu u kojem su računala, televizija i mobiteli svakodnevica. Nezamisliv im je život bez
tehnologije jer nju koriste, slikovito rečeno, gotovo od samog rođenja. I baš zbog tog osjećaja sigurnosti u vlastite vještine korištenja tehnologije i medija, djeca i mladi nemaju razvijenu svijest o tome da se nešto loše, a povezano s medijima, može dogoditi ili da se to može dogoditi upravo njima. Svako jutro je najvažnije prvo pogledati zaslon mobitela i prve novosti
na facebook-u, instagramu ili ostalim društvenim mrežama, što se svaki dan sve i ponavlja na isti način. Kako bi se mogli zaštititi, potrebno je dodatno znanje jer djeca već u osnovnim školama otvaraju svoje profile na društvenim mrežama i dopisuju se s nepoznatim ljudima, a
ne znaju i ne razumiju da se zbog toga direktno nalaze u opasnosti, pogotovo ako otkriju sve svoje podatke.
„Kad je riječ o srednjim školama, treba naglasiti da nedostaju odgovarajuće škole za medijsko obrazovanje, a da nedostaju i mogućnosti da se u okv