NOVA VLAST U SARAJEVU ODOBRILA I BHS JEZIK ZA UČENJE

Pitanje jezika u obrazovanju u Bosni i Hercegovini više od dvije decenije je političko pitanje. I dok se u sredinama u kojima vladaju Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) nastava odvija u "dvije škole pod jednim krovom", od prije nekoliko mjeseci javnost je bila više nego iznenađena instrukcijom bivšeg ministra obrazovanja u Kantonu Sarajevo, kadra SDA, da se roditelji izjasne o tome koja od tri jezika žele da uče njihova djeca - bosanski, hrvatski ili srpski, uprkos tome što djeca uče BHS jezik, a udžbenici nose naziv "Naš jezik".

Najveći broj roditelja se opredijelio za jedan od tri ponuđena prijedloga zbog pritiska bivšeg ministra i najave da djeca neće dobiti đačke knjižice ukoliko roditelji ne zaokruže jedan od odgovora.

Bilo je i onih koji su to uradili kako bi olakšali nastavnicima jezika. Među njima je i Ismeta Elezović.

„Kada vi shvatite šta je tu lingvistička norma, jer djeca, ipak, uče kroz nastavni predmet sve književnike, sva tri nacionalna identiteta, ti roditelji koji traže taj BHS jezik, su, sa te strane, po meni u pravu“, kaže Elezović.

U Vijeću roditelja Kantona Sarajevo kažu kako su se opredijelili za to da svaki roditelj odluči hoće li ili ne se opredjeljivati za jednu od ponuđenih opcija prethodnog ministra obrazovanja, kada je jezik u pitanju.

Ali, Dijana Parla, dopredsjednica Skupštine Vijeća roditelja ističe da niko nema pravo uticati na volju roditelja, te da bi sve drugo bilo diskriminacija.

„Diskriminacija djece u bilo kom obliku, na bilo koji način u ovom gradu ne smije da se desi. Ali, nije to samo kanton, to je i Federacija i cijela Bosna i Hercegovina“, poručuje Parla.

No, da se o diskriminaciji može govoriti, svjedoči i podatak kako djeca roditelja koji su odbili da se izjasne da im djeca uče jedan od tri ponuđena jezika, u pojedinim osnovnim školama nisu dobili đačke knjižice. Zbog toga je nova ministrica obrazovanja Zineta Bogunić, iz stranke Narod i pravda, odlučila da postupak izdavanja knjižica u svim školama obustavi.

Na konferenciji za novinare se izvinila svim učenicima i roditeljima, najavljujući kako će svim roditeljima, koji su odbili da se izjasne o jeziku, ponuditi i četvrtu varijantu, BHS jezik.

„Sva će djeca dobiti uvjerenje, pa zamislite kakva bi to bila segregacija da ih ne dobiju. Biće pozvani roditelji da se izjasne o četvrtoj opciji, BHS jezika“, poručila je nova ministrica.

Ona je najavila i kako će o pitanju jezika u Kantonu Sarajevo ubuduće struka voditi računa, svjesna činjenice kako je do sada politika, umjesto lingvistike, imala prednost.

A da je politika stavila šapu na lingvistiku, slažu se i direktori osnovnih škola, koji su bili prisiljeni poslati instrukciju roditeljima.

U osnovnoj školi "Safvet beg Bašagić" 70 posto roditelja se izjasnilo da se naziv predmeta, u skladu sa anketom, zove bosanski jezik i književnost, 20 posto je tražilo da budu sva tri jezika u nazivu predmeta, a 10 posto se odbilo izjasniti o anketi.

Namir Ibrahimović, direktor škole kaže kako se u cijelom slučaju radi o politizaciji.

Ne mogu se roditelji pitati o nazivu nastavnog predmeta: Namir Ibrahimović

„Provoditi anketu o nazivu predmeta je besmisleno, dakle, da pitate roditelje kako će se zvati predmet. Onda se postavlja pitanje - zašto samo predmet maternji jezik, zašto ne pitamo roditelje za svaki predmet. Dakle, samim tim se krše odredbe zakona koji kaže da nastavni plan i program donosi ministar, pa ako u nastavnom planu i programu se predmet zove bosanski jezik i književnost, hrvatski jezik i književnost i srpski jezik i književnost, zašto je nužno tražiti od roditelja da se opredijele za jedan od tih naziva?“, pita se Ibrahimović.
Podjele i segregacija koji se više od dvije decenije nameću djeci u Bosni i Hercegovini kao jednu od posljedica imaju da se mladi različitih nacija ne poznaju, ali i da se drugo i drugačije mrzi. Da je to tako, možda, najbolje svjedoči incident od 14. januara kada je skijašicu Sedinu Muhibić, u tramvaju pokušao napasti mladić, jer je nosila jaknu s kockicama, odnosno s hrvatskom šahovnicom.

Izvor: Radio Slobodna Evropa