UČENICI ODRASTAJU UZ MOBITELE I KOMPJUTERE, A U VEĆINI BH.ŠKOLA INFORMATIKU UČE TEK JEDNOM SEDMIČNO

Mobiteli u rukama beba te mališani za kompjuterima, više nego u parkovima, svakodnevno svjedoče tome koliko su informatika i tehnologija postale sastavni dio naših života. Međutim, dok su školski programi širom svijeta prepoznali izučavanje informatike kao krucijalan faktor razvoja društva, učenici u BiH uglavnom imaju tek jedan čas informatike sedmično.
Informatika u školama danas ne služi samo za oposobljavanje određenog broja budućih programera. Skoro svi poslovi zahtijevaju informatičko znanje, zbog čega je izučavanje ove nauke veoma važno za stabilnu budućnost naših mališana.

Informatika od prvog razreda jedino u Kantonu Sarajevo

Prema nastavnom planu i programu koji je iniciralo i koordiniralo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON), informatika se izučava u šestom i sedmom razredu devetogodišnjih osnovnih škola u FBiH. Međutim, s obzirom na to da je oblast obrazovanja u isključivoj nadležnosti kantonalnih ministarstava obrazovanja, učenici od kantona do kantona imaju različit broj časova informatike.

Prvačići u Kantonu Sarajevo prošle godine su dobili informatiku, engleski jezik te treći čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Tako sada učenici u školama u KS imaju jednom sedmično čas informatike od prvog do devetog razreda.

Iz FMON-a saznajemo kako učenici u Unsko-sanskom kantonu imaju čas informatike po jednom sedmično od petog do devetog razreda. U Tuzlanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu informatika se izučava jednom sedmično od šestog do devetog razreda, dok u Zeničko-dobojskom kantonu učenici šestog i sedmog razreda imaju dva časa informatike sedmično.

Učenici u Zapadnohercegovačkom, Posavskom i Kantonu 10 od šestog do devetog razreda imaju po dva časa informatike sedmično. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu svi učenici izučavaju informatiku jednom sedmično u šestom i sedmom razredu te po jedan čas kao izbornu nastavu od šestog do devetog razreda.

U Srednjobosanskom kantonu informatika se izučava dva puta sedmično od šestog do devetog razreda, i to kao izborni predmet, dok učenici u šestom i sedmom razredu imaju dva časa informatike sedmično. Slična situacija je i u manjem bh. entitetu gdje se informatika također u većini škola izučava jedan čas sedmično.

Iz FMON-a govore kako je vrlo teško napraviti jasan pregled koji se odnosi na izučavanje informatike u srednjim školama.

"Postoje znatne razlike što se tiče izučavanja informatike u srednjim školama, kako u tehničkim, tako i u stručnim", kazali su kratko iz FMON-a.

Nastavnik informatike u Osnovnoj školi Safvet-beg Bašagić u Sarajevu Benjamin Topalčić ističe kako se bh. društvo mora uklopiti u doba informatizacije. Naprimjer, u skoro svim evropskim zemljama informatika je obavezan predmet od prvog razreda osnovne škole.

"Danas se ne možete prijaviti na bilo kakav posao ukoliko niste informatički pismeni. Djeca od malih nogu znaju šta je mobitel, tablet, kompjuter... Jednostavno svi odrastaju uz informatiku. U moje vrijeme informatika nije bila toliko dostupna i učili smo neke osnovne stvari, ali danas svi živimo s informatikom. Ukoliko poredimo BiH s regionom, drago mi je da smo se u Kantonu Sarajevo uspjeli izboriti barem za časove informatike od prvog razreda. U Hrvatskoj informatika još nije definisana, već je uglavnom izborni predmet u školama, a izučava se prema zastarjelom programu iz 1994. godine", naglasio je Topalčić.

Sarajevski nastavnik dalje govori kako su učenici zainteresirani za izučavanje informatike te kako je njihovo znanje na zavidnom nivou, što on smatra dodatnim razlogom za uvođenje barem dva časa informatike sedmično.

"2016. godine su revidirani nastavni programi koji su prilagođeni našem dobu. Učenici u Sarajevu uče sve što je aktuelno u današnjem svijetu informatike. Naprimjer, učenici šestih razreda pored standardnog uvoda u informatiku koriste programe koji su aktuelni, recimo Microsoft Office pakete, Microsoft Word, Microsoft Excel... U devetom razredu počinje se raditi programiranje. Nastavnik uvijek ima pravo odstupiti 30 posto od nastavnog plana i programa te na taj način uvesti neke inovacije, koristiti besplatne web alate i slično. Stvar je u tome koliko se ko želi uključiti u nastavu", kaže Topalčić.

Da je bh. društvo još na veoma niskom nivou po informatičkoj pismenosti te generalnoj implementaciji informatičkih rješenja, rekao nam je i inžinjer telekomunikacija i direktor firme Verso Haris Ćeremida. Prema njegovom mišljenju, moramo učiti našu djecu kako da primjenjuju informatiku u životu.

"Nije sporna stvar informatičkog opismenjavanja djece u osnovnim školama, već to koliko ih moramo pripremiti za korištenje informatičkih alata kasnije, bez obzira na to da li će se baviti informatikom ili je samo primjenjivati. Vrijeme je da našu djecu, roditelje pa i predstavnike vlasti pripremamo na jednu promjenu načina života. Nije to samo promjena nastavnog plana i programa, već se čitavo školstvo u BiH mora informatizirati", smatra Ćeremida.