20 RASPOREDA U UČIONICI KOJI PODSTIČU NA RAZMIŠLJANJE I PRODUKTIVNOST

Da li način na koji ste rasporedili namještaj u učionici može da utiče na način na koji učenici razmišljaju? Ukoliko osmislite učenje, uzimajući u obzir fizički prostor i interakciju – da, može.
Radni stolovi su obilježje „modernih” učionica kakve poznajemo. Obično je ovaj prostor za rad uređen jednostavno: to je prostor gdje učenici sjede, pišu i uče raspoređeni u redove. Iako postoji napredak u dizajnu škola i učionica, on je obično rezervisan za dobrostojeće „škole budućnosti”, dok mi ostali imamo malo koristi od njega.

Šta je to što mi možemo da učinimo? U tome i jeste poenta ovog članka. Ukoliko slijedeće ideje posmatrate baš kao takve – dakle, kao ideje – shvatićete da nijedna nije ni dobra ni loša. One su jednostavno samo ideje. Ako se iskoriste za rješavanje problema ili za promovisanje neke osobine, onda su dobro iskorišćene, a ako ne, onda nemaju svrhu. Mnoge od njih nije odmah moguće izvesti u vašoj učionici. Neke možda ne mogu da se primjene na vaš razred, namještaj, budžet ili sadržaj. Ali, možete ih prihvatiti kao ideje, naučiti nešto iz njih i iskoristiti ih (ili ne).

Pređimo na onaj dio koji kaže da „raspored u učionici podstiče na razmišljanje”. Učenje je ekologija. Dizajn učionice utiče na upravljanje razredom, koje utiče na potrebe nastavnog programa, koje dalje utiču na dizajn nastavnih jedinica i lekcija, a on utiče na ličnost nastavnika koja utiče na tehnološke potrebe, što utiče na strategije opismenjavanja i nastavne strategije i tako dalje. Svaka od ovih mogućnosti će djelovati onoliko dobro koliko ste vi u stanju da prilagodite način na koji planirate nastavu i doživljaje učenja. Tako je, možete da dizajnirate učionicu koristeći princip akvarijuma, i to ne samo za organizaciju „Akvarijum” diskusije, već tokom dužeg vremenskog perioda.

Možete i da organizujete „Google sobu” ili „Makerspace” bez ikakve promocije razmišljanja, a možete i navesti učenike da izvode fantastične kognitivne akrobacije sjedeći na hladnom podu. Ideja je da vas novi raspored učionice može navesti da drugačije razmišljate o tome kako i zašto koristite određeni raspored, a zatim da krenete naprijed, raspoređujući namještaj sa više promišljanja (čak i ako se držite starih dobrih redova).
Zapravo, ako zamislite redove stolova koji imaju dobre i loše strane, uzroke i posljedice, videćete da su takvi redovi primjenljivi na neke stvari (organizaciju, deljenje radova itd.), a na neke ne (saradnju, kretanje). Vi ste već (možda i nesvjesno) prilagodili nastavu rasporedu koji obično koristite. Kad planirate, vi uzimate taj raspored u obzir. Ako iskoristite drugačiji pristup, moraćete da dizajnirate učionicu uzimajući njega u obzir. Upravo ovdje postupci i ponašanja koji podstiču na razmišljanje, kao što su interakcija, pokret, proučavanje, stvaranje, saradnja, individualno razmišljanje itd. postaju faktor.
Primjetite da smo stavili zvezdicu (*) pored onih pristupa koji više pogoduju „umovanju” od drugih. Ovim završavamo predgovor i prelazimo na nek9e od opcija (a ima ih mnogo).


1. Prostor za stvaranje (Makerspace) *


Način na koji ćete ih organizovati zavisi od prostora koji imate na raspolaganju, razreda, oblasti koju obrađujete itd. Svaka oblast može da iskoristi „pravljenje stvari” kao osnovnu strategiju učenja i nastave, ali, da bi se to i desilo, potrebno je da organizujete prostor na odgovarajući način. Mješavina pristupa „Laboratorija za učenje” i „Google soba” mogla bi da bude pravo rešenje.


2. Geometrijski miks


Ovaj pristup uključuje miks oblika – redova, grupa, polukružnih stolova. Iako je namještaj sa slike vjerovatno izvan vaših mogućnosti, možete postići sličan efekat pomoću kombinacije običnih stolova i radnih stolova.


3. Stanice za diferencijaciju*


Ovo je fizičko grupisanje, ali zasnovano na oblastima diferencijacije – predznanje, nivo čitanja, pojedinačna vještina itd. Ukoliko je nastava skrojena na ovaj način – uz pomoć Zone proksimalnog razvoja – biće više prilika za razmišljanje, podučavanje i učenje koje „odgovaraju” učeniku.

4. Akvarijum*


Ovo je još jedna nastavna strategija. Kod Akvarijuma, grupa učenika sjedi u sredini, a druga grupa sjedi u krugu oko njih, okrenuta ka grupi u sredini. Ovaj raspored se može i trajno koristiti u učionici – ili barem tokom dužeg vremenskog perioda. „Ribe” koje sjede u sredini imaju jednu ulogu (npr. da čitaju uloge iz predstave, rješavaju zadatak, analiziraju umjetničko djelo itd.), dok spoljna grupa učestvuje u #backchannel raspravi na Twitteru na blogu koji se bavi trčanjem. Ovdke svako ima pravo glasa – kao i priliku za razmišljanje.



5. Jedna grupa + 4 reda


Ovo izgleda kao što se i zove – grupa dopunjena sa 4 reda. Ovaj raspored može biti koristan ako se većina učenika u razredu najčešće bavi istom aktivnošću – ili dijelom aktivnosti, dok drugi dio učenika radi nešto drugo. Ovaj pristup se može koristiti i zajednički.



6. 2 grupe + 2 reda


Isto kao i gore, s tim što je većina učenika sada dio grupe, tako da je razred ravnomernije raspodeljen.



7. Funkcijske čaure*


Ovaj pristup je sličan Stanicama za diferencijaciju, osim što je poenta ove metode u zadatku, a ne u diferencijaciji. Sjetite se književnih krugova, na primjer, gdje svako ima svoju ulogu. Razlika je što je ovde cijeli razred postavljen na taj način.



8. „Google soba”*


Zamislite boje. Mnoštvo boja. Zamislite i oblike i teksture. Raznovrsne izvore svjetlosti. Mnogo prirodnog svjetla ukoliko je moguće. Prostore gde se može raditi sam, u paru ili u grupi. Sjedeći, ili stojeći. Otvorenost. Saradnju. Možda ne može da se realizuje u potpunosti, ali vam može poslužiti kao inspiracija.



9. Dvije strane*


Možete i da podijelite učionicu na dvije suprotstavljene strane. One se mogu sastojati od redova, ali učionica mora biti podijeljena na dva dijela koji su okrenuti jedan prema drugom. Ovo je naročito djelotvorno na časovima društvenih nauka ili u drugim oblastima gdje se primenjuje „Odgovoran razgovor” kao nastavna strategija.

Vaše dvije strane se mogu sastojati i iz kosih redova. Oni se ne razlikuju mnogo od tradicionalnih redova, ali postoji jedna prednost ako ste u učionici, a to je da su učenici jedni drugima u vidokrugu.



10. Veliki oval


Ovaj pristup se obično koristi za team building aktivnosti, ali je takođe moguće upravljati razredom na ovaj način tokom čitave nastavne jedinice, ukoliko se pripremite na pravi način. Možete koristiti uobičajene porcije slaganja/neslaganja, debate, Sokratskih seminara, Odgovornog razgovora i tako dalje.


11. Nastavnik u sredini


Zamislite „običnu” učionicu, ali sa nastavnikom (uključujući nastavnički sto, ukoliko ga ima) u sredini. Ova postavka drastično mijenja dinamiku na času. Da li će ovo biti djelotvorna nastavna alatka ili ne, zavisi od načina na koji je koristite (što važi i za sve ostale pristupe navedene u ovom tekstu).


12. Visoki stolovi



Oni postoje. Napišite prijedlog granta, stavite vaš sto u sredinu i potrudite se da ova postavka uspije.



13. Potkovica


Oval kome nedostaje jedan kraj. Manje ili više. Ovaj pristup vjerovatno neće biti djelotvoran na duge staze, ali za čitalačke aktivnosti ili dopisivanje (koje su veoma potcenjene kao nastavne strategije), radiće glatko.




14. Dva kruga


Krugovi omogućavaju učenicima da gledaju jedni u druge, i podstiču konverzaciju. Ova postavka nije idealna za rad u malim grupama, ali ima potencijala za aktivnosti u kojima se uči čitanje ili u podučavanju pravca. Jedan veliki krug nije dobro rješenje u dnevnom rasporedu, ali dva su već bolje rješenje. Sa dva kruga, veličina se smanjuje u odnosu na raspored sa jednim krugom, što vam pruža više fleksibilnosti u upravljanju razredom.


15. Rotirajuće grupe*


Poenta ovog rasporeda nije toliko u obliku stolova, već u toku nastave i dizajnu lekcija. Ideja ovog rasporeda je da isplanirate lekcije i nastavne jedinice koje zahtevaju od učenika da sarađuju sa različitim grupama iz različitih razloga, kao i da se rotiraju, bilo u okviru jednog časa, tokom cijele nedelje, ili tokom trajanja jedne nastavne jedinice.




16. Krug u sredini, a kvadrat spolja



Postavljanje kvadrata spolja, a kruga unutra – ili obrnuto – je samo „geometrijska varijacija” Akvarijuma, međutim, velika grupa učenika može da prilagodi veličinu kruga svojim dnevnim aktivnostima.




17. Laboratorije za učenje*


Ako se sjećate svojih srednjoškolskih dana i hemijske laboratorije – visoki stolovi, stvarčice kojima ste mogli da eksperimentišete, učenici koji stoje i kreću se u malom zajedničkom prostoru za učenje – baš to je ideja laboratorija za učenje. Ovaj pristup može da se koristi za bilo koji sadržaj i u bilo kom razredu; ne zahtjeva čak ni uvježbanost. Učenici koji stoje oko visokog stola i rješavaju zadatke iz fizike i geometrije, i istovremeno se „miksuju” među sobom, ne predstavlja noćnu moru što se tiče upravljanja, pod uslovom da ste isplanirali čas sa namjerom da koristite ovaj pristup.


18. Atelje za učenje*


Ovo nije tradicionalna sredina za učenje – zamislite Starbucks pomješan sa bibliotekom pomješanom sa učionicom pomješanom sa prostorom za stvaranje pomješanim sa dizajnerskim ateljeom. Verovatno neće uspjeti ako imate 35 učenika, ali ako ih je manje od 20, ovakav pristup može da promjeni kulturu učenja u vašem razredu.


19. Otvoreni trg


Ovaj pristup je sličan #10, i potiče od tviteraša po imenu @rmg178, koji kaže: „Koristim tehniku otvorenog trga, sa otvorenom stranom okrenutom ka tabli, i stavim sebi sto za materijale u sredinu.”




20. Fluid


Ovaj pristup se mijenja svake nedelje. Pustite da ciljevi učenja oblikuju način na koji koristite prostor – i način na koji učenici koriste svoj lični prostor. Nepromjenjiv prostor za učenje odslikava nepromjenjiv način razmišljanja. Ovo ne znači da ćete imati „pune ruke posla”; riječ je o adaptiranju.