SJAJAN NAČIN NA KOJI SE MOŽE ODRŽAVATI NIVO KONCENTRACIJE DJECE U ŠKOLI


Mnogi nastavnici se pitaju kako da poboljšaju nivo koncentracije u učionici, to je i dilema sa kojom se susreću mnogi roditelji sa djecom kod kuće. Kako bi se poboljšalo učenje i kako bi naučili što više na času, djeca moraju da učestvuju i budu koncentrisana.

Nastavnici su pokušali sve, od hodanja unaokolo po učionici, preko ograničavanja vremena utrošenog na predavanje, do smišljanja sopstvenog načina na koji će da uče decu. Međutim, jedna država je odlučila da je najbolji način da se poveća nivo koncentracije povećanje broja školskih odmora tokom dana.

U Finskoj, koja može da se pohvali jednim od najboljih javnih obrazovnih sistema u svetu, deca imaju školski odmor od 15 minuta na svakih sat vremena. U 1960-im, država je preuredila obrazovni sistem, sa fokusom na to da obezbedi svakom djetetu jednak početak u životu.

Obrazovanje je besplatno, postoji minimalno standardizovano testiranje i razredi su manji nego u drugim državama. Formalno obrazovanje počinje u sedmoj godini, do koje se mnogo vrednuju dječija igra i vrijeme provedeno napolju. Ovaj trend se nastavlja i nakon što dijete krene u školu, sa učenicima koji u proseku provode 75 minuta na školskom odmoru svakog dana. Ovo je više nego dvostruko vremena koje djeca u Americi prosječno provedu na odmoru za vrijeme običnog školskog dana.

Ovaj odmor omogućuje djeci da troše energiju, zabave se i razvijaju socijalne vještine, daleko od toga da im odvlači pažnju. Nakon što se školski odmor od 15 minuta završi, nastavnici u Finskoj javljaju da su njihovi učenici ponovo koncentrisani i spremni da uče.

Ako vremenski uslovi dozvole, školski odmor je napolju. Djeca će se igrati na kiši, vjetru, hladnoći i snijegu i ući unutra samo ako su velike vremenske nepogode. Bitan dio ovih čestih pauza je to da djeca mogu da se igraju. Igrama ne rukovode nastavnici, već je djeci dozvoljeno da se zabavljaju na svoj način.

Tim Voker, američki nastavnik u Finskoj, napisao je u članku za Atlantik: „Tokom školske godine, moji učenici iz Finske bi poslije odmora od 15 minuta obavezno ušli u učionicu skačući. I, najvažnije, bili su više fokusirani tokom časova.“

U drugim državama školski odmor se sve više i više skraćuje. Pored ograničavanja vremena namjenjenog školskom odmoru svakog dana, neke škole zadržavaju učenike posle časova kao vid kažnjavanja lošeg ponašanja. To znači da djeca koja se ne fokusiraju na časovima, mogu da budu kažnjena neodlaskom na školski odmor koji im je prijeko potreban.

Fizička aktivnost može da poboljša moždane funkcije tako što povećava količinu kiseonika koja ide u mozak. Ovo može da poboljša rad mozga, što profesori smatraju korisnim. Igra na igralištu bi takođe mogla doprinjeti povećanju nivoa fizičke spremnosti među učenicima. Dječija gojaznost bi se mogla smanjiti podsticanjem djece da učestvuju u više fizičkih aktivnosti i kod kuće i na igralištu.

Igra djeci isto tako pruža šansu da se socijalizuju i učestvuju u stvaranju sopstvenog načina zabave. Ako se djeci pruži šansa da sami organizuju svoje igrice i da se redovno igraju jedni sa drugima, manje su šanse da će iskusiti onu vrstu dosade što muči decu koja učestvuju samo u planskoj igri ili onima koje se baziraju na tehnologiji.

Postoje mnogobrojna istraživanja koja podupiru pozitivan uticaj igranja i odmora u okruženjima za učenje. Ekspert i istraživač značaja školskog odmora Entoni Pelegrini, utvrdio je da se uzvrpoljenost učenika smanjuje nakon istog. Djeca koja idu na odmor, isto tako, mogu bolje da se usredsrede na zadatke tokom časova. Školski odmor utiče na povećanje produktivnosti i pažnje na časovima. Takođe, utiče na povećanje samopoštovanja i sposobnosti rešavanja problema jer djeca sama kontrolišu svoje aktivnosti. Pelegrini je takođe zaključio da školski odmor pomaže djeci u razvitku kontrole uma.

Mnogi ljudi smatraju dječiju igru i učenje dvjema zasebnim stvarima, dok djeca zapravo nauče mnogo kroz igru. Za mlađu djecu, igra je jedan od najboljih načina da se podstakne učenje, pogotovo kada je ta igra samousmjerena. Kako djeca rastu, igra i dalje ima važnu ulogu u učenju i obrazovanju. Školski odmor omogućuje djeci da efikasnije uče, povećaju svoje samopouzdanje i izgrade snažne odnose sa svojim vršnjacima.

Podstiče djecu da izađu, misle svojom glavom i učestvuju u fizičkim aktivnostima. Prilično je teško pronaći argument koji je protiv toga da djeca ovako provode više vremena.