5 PEDAGOŠKIH PRINCIPA U PRISTUPU POZITIVNE DISCIPLINE

1. Pristup pozitivne discipline je holistički

Holistički pristup obrazovanju prepoznaje da su svi aspekti dječijeg učenja i razvoja međusobno povezani.
Na primjer, kada razumijemo
kako se razvija dječije razmišljanje, možemo bolje razumjeti zašto se
ponašaju kako se ponašaju u različitim uzrastima. Kada razumijemo društveni razvoj djeteta, možemo bolje razumjeti zašto se njihovi nivoi motivacije vremenom mijenjaju.
Ovaj pristup nam omogućava da odgovorimo pozitivno na pitanja
discipline. On nam također omogućava da uspostavimo pozitivno
nastavno okruženje koje sprječava većinu disciplinskih problema prije
nego što do njih dođe.
Pristup pozitivne discipline je zasnovan na razumijevanju međusobne
povezanosti između:
individualnog razvoja.
učenja, ponašanja i akademskih postignuća,
porodičnih odnosa,
zdravlja zajednice.
Svaki od ovih domena stalno utječe na
ono što dijete donese u učionicu. Kada su
nam poznate ove međusobne povezanosti,
mnogo bolje možemo pronaći djelotvorna
rješenja za poteškoće u učenju i ponašanju
učenika.
Pošto su svi aspekti dječjeg učenja i razvoja
međusobno povezani, pozitivna disciplina
mora biti integrirana u sve aspekte
nastave, uključujući:
Predstavljanje akademskih materijala
Procjenu učenja učenika
Komunikaciju u učionici
Komunikaciju sa starateljima djece
Povećanje motivacije učenika
Rješavanje konflikata između
nastavnika i učenika
Rješavanje konflikata među vršnjacima

2. PRISTUP POZITIVNE DISCIPLINE JE ZASNOVAN NA JAČIM STRANAMA

Pristup zasnovan na jačim stranama u obrazovanju prepoznaje da svako
dijete ima jače strane, kompetencije i talente. Pristup pozitivne discipline
naglašava i gradi učeničke sposobnosti, trud i poboljšanja.
U ovom pristupu, na greške se ne gleda kao na promašaje, nego kao na
prilike za učenje i poboljšanje vještina. Greške, poteškoće i izazovi nisu
slabosti, nego odskočne daske za učenje.

3. PRISTUP POZITIVNE DISCIPLINE JE KONSTRUKTIVAN 

Kada su jače strane djeteta prepoznate,
njihova motivacija se povećava i oni sebe
vide kao sve kompetentnije.
Pozitivna disciplina naglašava ulogu nas-
tavnika u izgradnji samopouzdanja i
povjerenja učenika, njegovanju njihove
nezavisnosti, i poboljšanju njihovog osjećaja djelotvornosti.
U pristupu pozitivne discipline, nastavnik
je trener koji podržava učenike u njihovom
učenju.
Radije nego što kažnjava akademske greške
ili greške u ponašanju učenika, nastavnik
objašnjava, demonstrira i modelira kon-
cepte i ponašanja koji se moraju naučiti.
Radije nego što pokušava kontrolirati
ponašanje učenika, nastavnik pokušava da
ga razumije i vodi u pozitivnom pravcu.

4. PRISTUP POZITIVNE DISCIPLINE JE INKLUZIVAN

Pozitivna disciplina poštuje dječije
individualne razlike i jednaka prava. Sva
djeca su uključena u obrazovni proces, i sva imaju pravo na iste standarde obrazovanja.
Procjena i dijagnoza se koriste da:
Utvrde određene izazove u učenju
Bolje razumiju te izazove
Adaptiraju okruženje u učionici kako
bi maksimizirali uspjeh svakog djeteta
Pomognu nastavnicima da pronađu
načine za efikasno podučavanje svakog
djeteta.
Procjena i dijagnoza se ne koriste da:
Etiketiraju ili kategoriziraju djecu
Prave stereotipe djece
Vrše segregaciju djece
U pozitivnoj disciplini naglasak je na
nastavi prema individualnim potrebama,
jačim stranama, društvenim vještinama
i stilovima učenja djece u integriranoj
učionici – na najbolji mogući način u školi.

5. PRISTUP POZITIVNE DISCIPLINE JE PROAKTIVAN 

Nastavnici su mnogo djelotvorniji kada planiraju da djeci pomognu da
uspiju dugoročno, nego kada reagiraju na kratkoročne poteškoće.
Proaktivno obrazovanje uključuje:
razumijevanje i tretiranje korijena poteškoća u učenju i ponašanju,
utvrđivanje i implementaciju strategija koje promoviraju uspjeh, i
sprječavaju konflikt
izbjegavanje kratkoročnih reakcija.