KAKO JE KAPITALIZAM REDEFINIRAO DJETINSTVO I KREIRAO MODERNO MAJČINSTVO


Pripremila: Azra Pandur
Izvor: FEE.org
"Capitalism Created Modern Motherhood"

Donosimo vam prijevod zanimljivog teksta o instituciji majčinstva kroz historiju i utjecaju različitih ekonomskih sistema na mogućnosti majke i odgoj djece čiji je autor Steven Horwitz, istaknuti naučnik i ekonomist, član Instituta za humanističke znanosti. Bitno je naglasiti da se njegov tekst odnosi isključivo na bogata zapadna društva gdje danas žene u braku često imaju izbor raditi ili biti "full-time" majke.

Mogućnost da majke odgajaju svoju djecu puno radno vrijeme je tek nedavni fenomen i zapravo, pošteno je reći da je ta mogućnost nastala zahvaljujući razvoju kapitalizma i bogatstvu koje je kapitalizmom stvoreno.

Porodična zajednica prije Industrijske revolucije

Veći dio ljudske historije porodice je bila zajednica ekonomske proizvodnje, u kojoj je otac nadgledao proizvodnju, ne puno drugačije od današnjeg direktora u tvrtki. Supruga/majka, djeca i proširena porodica, svi su radili na polju ili kućanske poslove, a većina ljudi se borila na rubu ekonomskog opstanka.

Budući da se od majki očekivalo da sudjeluju u donošenju zarade u kuću, briga za djecu je često bila prepuštena djedovima i bakama ili starijoj djeci. Za veliku većinu populacije ideja o ženi koja bi bila majka puno radno vrijeme bila je u tom trenutku neprovediva.

Kapitalizam

Kapitalizam je postigao dvije stvari koje su zauvijek promijenile prirodu majčinstva. Prvo, Industrijska je revolucija prenijela proizvodnju iz domova u tvornice ili, tačnije, na tržište. Domaćinstva su se pretvorila iz dotadašnjih mjesta proizvodnje u mjesta konzumacije. Na početku su i žene i djeca sudjelovali na tržištu rada kao što su sudjelovali u proizvodnji tijekom predindustrijskog doba.

Ali zatim je prevladao drugi učinak kapitalizma: bogatstvo se povećalo, kapital je postao produktivniji pa je i rad postao produktivniji. To je omogućilo djeci i mnogim ženama izbor da više ne sudjeluju na tržištu rada, budući da je muškarac mogao sam zaraditi dovoljno da uzdržava cijelu porodicu.

I tu je korijen modernog majčinstva.

Redefinicija djetinjstva

Oslobođene obaveze da sudjeluju na tržištu rada i doprinose porodičnoj zaradi, žene su dobile mogućnost da posvete veći dio svoga vremena domaćinstvu, prvenstveno brizi za djecu. To nije ništa lakše od rada u tvornici ili na farmi, ali je pomoglo majkama da omoguće svojoj djeci kvalitetnije odrastanje i odgoj.

Poboljšana medicinska tehnologija i znanstveno znanje - zajedno s većim vremenom i materijalnim mogućnostima posvećenim djeci - značilo je smanjenje smrti kod novorođenčadi. Također, djeca su počela dobivati više sentimentalne vrijednosti kakvu su prije rijetko imala. To ne znači da roditelji u predindustrijskom vremenu nisu pridavali dovoljno pažnje svojoj djeci, ali promjena ekonomskih okolnosti učinila je to manje riskantnim i bolnim nego prije.

Ova nova vizija djetinjstva stigla je u vrijeme kad su mladi bili pošteđeni ranog privređivanja te im je umjesto toga omogućena edukacija. To je pomoglo da se djeca integriraju u svijet i možda nije iznenađujuće da je takvo djetinjstvo prvo postigao gradski srednji stalež koji je imao najveću vjerojatnost da preživi od jedne plaće u porodici.

Ovakvo, zaštićeno djetinjstvo ima puno povlastica. Postalo je racionalno investirati u edukaciju djece i pokušati bolje razumjeti uvjete u kojima određeno dijete može uspjeti. Djeci je omogućeno puno ljepše i bezbrižnije djetinjstvo nego ikada prije. Osim što su pošteđeni privređivanja, znatno se smanjilo porodično nasilje nad njima kao i opasne bolesti. Djeca su dobila mogućnost istraživati prema vlastitoj volji, učiti i rasti u mentalnom smislu.

Redefinicija majčinstva

Treba istaknuti kako je isti ekonomski rast koji je omogućio ovakvo djetinjstvo također promijenio i prirodu braka. Kako je potreba za ekonomskom kolaboracijom u braku jenjavala, parovi su sve češće ulazili u brak isključivo zbog ljubavi.

Izborom mnogih žena da ne sudjeluju na tržištu rada, nego da se puno radno vrijeme posvete odgajanju djece, promijenila se priroda majčinstva. Odgovornost za dobar odgoj i usađivanje moralnih vrijednosti djeci pripala je uglavnom majkama i to je ono što danas najviše slavimo, na Majčin dan.

Dom kao sklonište

Srednji i viši slojevi koji su započeli ovaj proces tokom 19. stoljeća stvorili su indigo nostalgične verzije doma koji i dan-danas služi kao kulturna ideja čak i u našem vremenu. Dom je postalo fizičko predstavništvo skloništa od konkurentnog i nemoralnog svijeta javne sfere. I budući da je uglavnom vode žene, domaća, privatna sfera doma je simbol čistoće koju su žene predstavljale. Iako se kuća gledala kao ženin prostor gdje domaće vrline postavljaju pravila igre, muškarci su počeli cijeniti prostor doma kao poželjnu promjenu od njihovog života u javnom prostoru.
Brak, djeca i dom su predstavljali izvor emotivnog zadovoljstva i oba su roda prihvatila ideju da svako treba participirati u vlastitoj sferi kako bi im porodični život, dom bio što bogatiji.