ZAŠTO DEVA IMA GRBU?
Devu još zovu i "pustinjska lađa", što je sasvim opravdano; jer kao što se brod gradi tako da savlada sve teškoće što ga mogu zadesiti na vodi, i deva je "sagrađena" da živi, opstane i prevaljuje goleme udaljenosti u nepreglednoj pustinji.
I dok bi sve ostale životinje uginule od gladi i žeđi, deve žive sasvim lijepo - jer sa sobom nose potrebnu hranu i vodu! Prije polaska na duži put, deva danima samo jede i pije. A ona može toliko pojesti da joj na leđima naraste grba masti teška i do pedesetak kilograma. Zbog toga grba jedne deve predstavlja pravo skladište masnoća, a to skladište kasnije služi za prehranu devina tijela čitavo vrijeme dok je na putu.
Pored grbe deva ima torbe u obliku boca, koje su poput obloga smještene na zidovima stomaka. To je pravo spremište za pohranjivanje vode. Tako opskrbljena osnovnim zalihama, deva može prevaljivati velike udaljenosti, putovati po nekoliko dana preko pustinje, od jednog do drugog izvora vode, a da je ne pije, i da još duže izdrži, prehranjujući se isključivo masnoćama nakupljenim u njezinoj grbi.
Ali zato na kraju tih dugih putovanja devina grba izgubi prvobitan izgled i splasne kao ispuhana lopta.