Autor teksta: Nihada Čolić
Ø Muzika ima veliki značaj na razvoj svakog djeteta. Ona utiče na razvoj njegovih tjelesnih i umnih sposobnosti, na izgrađivanje estetskog odnosa prema muzici i umjetnosti uopšte
Ø Samo dobro organiziran odgojno-obrazovni rad na svim nivoima obrazovanja, od predškolske ustanove pa nadalje, može zna čajno doprinijeti formiranju takvog sklopa li čnosti koji će uspješno odgovoriti potrebama savremenog društva
Ø Narodi drevnih civilizacija posmatrali su muziku kao sredstvo koje je moglo promijeniti karakter pojedinca .
Ø Konfučije je vjerovao da muzika ima veliki uticaj na ono što ljudi u životu rade, te da u sebi sadrži dobro i zlo. Konfučije je istakao: “Ako želite da znate kakva je država jednog naroda i da li su njeni zakoni dobri ili loši, ispitajte muziku koja se u toj državi sluša.”
Ø U vrijeme Aristotela i Platona, muzika je, uz geometriju, astronomiju i matematiku, posmatrana kao jedan od četiri stuba učenja.
Ø Skoro svako doba u istoriji čovječanstva priznavalo je muziku kao bitan faktor u procesu učenja i na formiranje pojedinca, te je bila i sastavni dio obrazovanja.
Ø Poznato je da bavljenje muzikom može da unaprijedi muzički razvoj, ali manje je poznato da razvijanje muzičkih sposobnosti (slušanje muzike, muzičko opažanje…) posredno i značajno utiče na opšti razvoj.
Ø Muzičkim razvojem utiče se na razvoj kognitivnih sposobnosti › Inteligencije › Kreativnih sposobnosti
· Jezičkih sposobnosti
· Sposobnosti čitanja
· Socijalne interakcije i dr.
Ø Veliki broj naučnika bavili su se utjecajem muzike na razvoj djeteta, a rezultati do kojih su došli su veoma impozantni.
Ø Mek Donald (McDonald) i Remzi (Ramsey) su svojim istraživanjima dokazali da muzika pomaže razvoju kognitivnih vještina u mnogim oblastima.
Ø Oni smatraju da muzika može uvježbati mozak za kompleksnije razmišljanje, odnosno na razmišljanje koje podrazumijeva: › Rješavanje nekog problema
· Analizu
· Sintezu
· Upoređivanje, dokazivanje.
Ø Prema istraživanjima Leitvuda (Leithwood) i Faulera (Fowler) djeca koja su vježbala motoričko-muzIčke zadatke imala su kvalitetnije analitičke sposobnosti i bili su vještiji u socijalnim odnosima sa vršnjacima i odraslim.
Ø Gotovo sva istraživanja pokazuju da je muzika od velike koristi u procesu obrazovanja i razvoja mozga Slušanjem klasične muzike poboljšavaju se pamćenje i koncentracija, a učenje sviranja nekog instrumenta pokazuje da se uvećava spacijalno rasuđivanje.
Ø Djeca predškolskog uzrasta koja su se kontinuirano bavila muzičkim aktivnostima, u okviru planiranog kurikuluma, imaju bolje spacijalno rezonovanje, mjerno tačnošću i brzinom sređivanja slagalica i lego kocki.
Ø Sviranje na instrumentima bitno utiče na specijalno rezonovanje, u većoj mjeri nego slušanje muzike.
Ø Nakon muzičkih aktivnosti, muzičke obuke, poboljšava se i vještina čitanja unaprjeđuje se govor, lakše se usvajaju matematički sadržaji i razvija se divergentno mišljenje.
Ø Muzika, dakle, utiče na obrasce u mozgu, što ima uticaja na na čin na koji se kolo povezanih neurona razvija u prvih nekoliko godina života.
Ø Zašto je muzika važna za dijete? › Razvijanjem muzičkih sposobnosti kod djeteta se razvija niz posebnih sposobnosti, od kojih će imati puno koristi kako u djetinjstvu, tako i kasnije tokom života › Sluh, vid, verbalno izražavanje, sposobnost čitanja, učenje stranih jezika, matematička i kreativna sposobnost, socijalna prilagodljivost… samo su neke od sposobnosti koje uz pomoć muzike kod djece možemo razvijati.
Ø Psiholozi su dokazali da djeca koja se u predškolskom uzrastu konstantno bave muzičkim aktivnostima, brže i sa većom tačnošću savladavaju probleme u igrama, muzika djeci pomaže da razmišljaju “bistrije” i kritički.
Ø Za povučenu djecu, djecu koja imaju problem u ostvarivanju socijalnog kontakta, muzička aktivnost može da se koristi kao terapija, jer omogućava djetetu da se izrazi, da se kroz pjesmu i igru “uklopi” u društvo i razvije osjećanje kolektivnog duha.
Ø Predškolska djeca treba da na muzičkim aktivnostima što više koriste razne ritmičke instrumente, da učestvuju u muzičkim improvizacijama koje će razvijati njihov osjećaj za ritam, koordinaciju pokreta, memoriju, kao i sposobnost slušanja.
Ø Pravilan odabir ritmičkih pjesama uz korištenje ritmičkih instrumenata i igru, pomoći će djeci da uče slogove, da lakše prepoznaju samoglasnike, da dijele rije či na slogove, te da lakše usvoje programske sadržaje početnog čitanja i pisanja.
Ø Muzika podstiče socijalne vještine kod djeteta. Muzika će djeci olakšati da razviju viši nivo socijalne kohezije i da lakše razumiju sebe i druge.
Ø Emocionalni aspekt muzičke aktivnosti podstiče razvoj jedne veoma važne socijalne vještine, kao što je empatija.
Ø Kroz muziku dijete na lakši način izražava svoje unutrašnje emocije, i uz pomoć muzike lakše razvija samopouzdanje.
Ø Kao jedan vid nejezičkog izražavanja, muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija, i na taj način posebno stidljivom ili plašljivom djetetu, kome je teško da komunicira govorom, pomogne da se izrazi. Muzika se često (u grupi, razredu) koristi kao mehanizam socijalne interakcije. Dokazana je povezanost muzike i muzičkog iskustva sa pojedinim vidovima socijalne kompetencije djeteta.
Ø Ona nije samo izvor muzičkog razvoja, već je i sredstvo stvaralačkog ispoljavanja djeteta, njegovog socijalnog, emocionalnog i psihomotornog razvoja.
Ø Muzika omogućava djetetu da se izrazi i samopotvrdi kroz njemu najbliže aktivnosti:
· Pjesmu i
· Igru.
Ø Djeca koja su povučena, nekada čak i obilježena kao nedovoljno inteligentna i nemuzikalna, sa oduševljenjem učestvuju u sviranju na dječijim instrumentima, i to ponekad jednako dobro kao i ostala djeca.
Ø Učestvujući u igrama i sviranju, djeca razvijaju kolektivni duh, osjećaj za pomoć i saradnju.
Ø Korištenje muzike u terapeutske svrhe poznato je tokom čitave istorije ljudske civilizacije, a muzikoterapija, kao naučna disciplina ubrzano se razvija tokom dvadesetog vijeka.
Ø Muzikoterapija se može primjenjivati i kod zdravih, kao prevencija za očuvanje mentalnog zdravlja, a u cilju povećanja kreativnosti te intenzivnog psihološkog i duhovnog razvoja.
Ø U predškolskoj ustanovi djetetu treba ostvariti podsticajnu sredinu, kontinuirano podsticati djecu u okviru odgovarajućeg kulturno-pedagoškog nivoa i omogućiti mu kompetentnu muzičku nastavu.
Ø Kompetentna muzička nastava ne podrazumijeva samo odgovarajući nastavni kadar, već i dobro osmišljene nastavne sadržaje.
Ø Međunarodno udruženje za procjenu postignuća u obrazovanju provelo je testiranje, kojim se vršila procjena vještosti djece u prirodnim naukama.
Ø U ovom istraživanju učestvovalo je sedamnaest zemalja, a prva tri mjesta zauzele su Mađarska, Japan i Holandija.
Ø Ustanovljeno je da ove tri zemlje imaju kvalitetno muzičko obrazovanje, koje je dio nastavnog programa, koji počinje u obdaništu.
Ø Prema mišljenju stručnjaka ovog udruženja, kvalitetni muzički programi u ovim zemljama su razlog visokih postignuća.
Ø Nastava muzike kod nas realizira se kroz više aktivnosti:
· Pjevanje
· Slušanje muzike
· Sviranje
· Dječije stvaralaštvo.
Ø Među sadržajima, preko kojih se ostvaruju ciljevi muzike, treba izdvojiti narodno stvaralaštvo
Ø Značaj narodnog stvaralaštva u nastavi muzike je višestruk.
Ø Preko narodnog stvaralaštva djeca upoznaju kulturnu baštinu svog i drugih naroda, što doprinosi razvoju opšte kulture, međusobnom razumijevanju, uvažavanju i poštovanju.
Ø Narodne igre i plesovi su najpristupačniji oblici muzičkih igara za djecu.
Ø Muzika koju djeca uče trebala bi biti usmjerena na zadovoljavanje egzistencijalnih potreba djeteta. Otuda se javlja i potreba intenzivne saradnje odgajatelja i psihologa, koja je prilično skromna kod nas.
Ø Neophodno je da sve aktivnosti, pa i muzičke, koje se provode u odgojnoobrazovnim institucijama, budu usmjerene na razumijevanje sklonosti djece, na aktivnosti koje vode dijete da bude sretno i jačaju njegovo samopouzdanje i samopoštovanje.
Ø “MUZIKA JE UVIJEK BILA HRANA LJUBAVI, A LJUBAV JE HRANA ZA MUZIKU”
referentni tekst:
Odabrao PC Školarac Team
Za sva pitanja obratite se u komentaru ili u rubrici kontakt