DJECA I IZBOR MUZIKE - UTICAJ NA INTELIGENCIJU I PRAVILAN RAZVOJ


Vesele melodije, koje su danas vrlo popularne, često prate pamtljivi, ali i vulgarni tekstovi, neprimjereni za djecu. Nažalost, mališani su u velikoj mjeri izloženi ovakvim pjesmama i nije moguće u svakom momentu pratiti šta slušaju.


Stručnjaci upozoravaju da ne smije biti prihvatljivo da djevojčica od četiri godine pjevuši "A, kod tebe su još uvijek moje gaćice..." i da u uzrastu od 15 godina već uveliko zna šta to znači.

Muzika pomaže djeci da se razviju, da shvate svijet koji ih okružuje, ali i da iskažu svoja lična iskustva.

Vesna Mihić, muzički pedagog, napominje da je mališanima, pored dječje muzike, poželjno puštati i muziku ozbiljnih kompozitora.

"Naravno, to su melodije koje moraju biti prilagođene njihovom uhu. Primjetno je da djeca vremenom zaista i počinju da prepoznaju neke od tih kompozicija", ističe Mihićeva.

Objašnjava da na muzički ukus djece veliki uticaj imaju roditelji, ali i dnevni centri, vrtići i centri za predškolsko obrazovanje u kojima su smješteni.

"Činjenica je da djeca ponekad upamte neke tekstove koji nikako nisu primjereni za njih. Roditelji im to dopuštaju, jer zvuče simpatično dok ih pjevaju i veseli su. Međutim, to ne bi trebalo da bude opravdanje. Iz tog razloga trudimo se da im upravo u vrtićima na neki način izgradimo svijest o dobroj i kvalitetnoj muzici", navodi Mihićeva.

Očigledno je, kaže, da njima nikada nije dovoljno veselih i zabavnih melodija, ali isto tako treba voditi računa da to budu tekstovi koji će imati pozitivan uticaj na njihov dalji obrazovni razvoj.

"Način na koji djeci približite muziku je veoma bitan. Ona vrlo lijepo prihvataju melodije. Međutim, ne treba ih forsirati i treba im pružiti mogućnost da se u životu bave čim žele, ali ukoliko im u najranijem uzrastu usadite neke vrijednosti, one će sigurno ostati i u kasnijem odrastanju", govori ona.

Veoma je značajno shvatiti da je sa uvođenjem muzike u život djeteta potrebno početi što ranije, kako bi ono naučilo da voli i cijeni muziku.

Banjalučanka Dragana V., majka petogodišnje djevojčice, priznaje da se trudi da vodi računa o tome koja vrsta muzike se pušta pred njenom djevojčicom.

"Nije lako biti non-stop uključen u muzičko obrazovanje djeteta. Moja kćerka ponekad načuje neke tekstove popularne, turbo folk muzike i veoma brzo ih upamti i kasnije pjevuši. Iako je sve to simpatično, nastojimo da joj objasnimo da riječi koje izgovara nisu fine i kulturne", tvrdi ona.

U Dječje odjeljenje Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Boriku svakodnevno navraćaju osnovci, a one nešto mlađe dovode roditelji na muzičke i likovne radionice.

"Kada organizujemo radionice, nastojimo mališanima da pustimo muziku koju izvode horovi 'Vrapčići' i 'Kolibri' i vidimo da to veoma dobro prihvataju i kasnije sami pjevuše. Međutim, ima i djece koja znaju pjesme nekih popularnih pjevačica, pa im nekada 'izleti' Severina, ali nemoguće je da ona izbjegnu takvu muziku, jer je zastupljena na većini TV kanala i radio-stanica", navode u Dječjem odjeljenju NUB RS.

Kada je u pitanju tinejdžerski uzrast, kažu da oni uglavnom slušaju stranu muziku, a među najpopularnijim izvođačima su im Džastin Biber i grupa "One Direction".

Slavica Gluvić, viši asistent na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, svojevremeno je istakla da su djeca koja slušaju kvalitetnu i dobru muziku sklonija da, kada odrastu, donose racionalnije odluke i bolje podnose životne probleme.

"Ukoliko se djeca od najranijih dana upute na kvalitetnu muziku, biće kada odrastu sklonija višim vrijednostima života, sposobnija da donose racionalne odluke, odgovornija, imaće veće intelektualne i moralne kvalitete nego što bi ih imala u drugačijim okolnostima", rekla je Gluvićeva.

I sviranje instrumenta može da bude izuzetno korisno, naročito za dijete starije od tri godine. Istraživanja su pokazala da se kroz sviranje aktiviraju moždane vijuge, da djeca brže razmišljaju i bolje pamte. Osim toga, mališani postaju mnogo kreativniji i otvoreniji.

Predškolska djeca u "školicama" koriste razne ritmičke instrumente, pjevaju pjesmice i marširaju uz muziku, zahvaljujući čemu se usavršava njihova koordinacija pokreta, osjećaj za ritam, memorija, kao i sposobnost slušanja.

Mali savjeti
- Pružite djetetu širok spektar muzičkih iskustava: neka sluša ulične svirače, vodite ga na muzičke događaje, predstave...

- Insistirajte na ponavljanju, jer djeca obožavaju da svaki put iznova čuju omiljenu pjesmicu;

- Upotrijebite jednostavne instrumenate kao što su bubnjevi, zvečke i zvončići. Zatim pređite na ksilofon i dječji klavir ili klavijaturu;

- Naučite dijete da sluša muziku tako što ćete odvojiti vrijeme kada ćete zajedno da uživati u njoj.

Istraživanja
Naučnici iz Holandije proučavali su povezanost vrste muzike koju djeca slušaju i njihovog kasnijeg ponašanja. Istraživanje je trajalo četiri godine i obuhvatalo 300 djece uzrasta od 12 godina.

Rezultati su pokazali da su se djeca koja su slušala hip-hop, metal, gotik, pank, trens ili tehno, hardhaus, na neki način već izdvajala iz mase i to su nastavili da rade i sa 16 godina. Ispitanici koji su voljeli rok muziku su se sa 12 godina lijepo ponašali, ali su bili skloniji delinkventnom ponašanju sa 16 godina. Djeca koja su slušala pop, džez ili klasičnu muziku, sa druge strane, nisu pokazivala znake problematičnog ponašanja sa 12, ali ni sa 16 godina.