KAKO AKTIVNO UČITI U DIGITALNO DOBA



Najvažnija stvar koju bismo učenike zapravo trebali naučiti je kako AKTIVNO učiti. Nažalost, to ih često ne učimo ili ih upućujemo na načine koji im nisu zanimljivi ili nisu više primjereni digitalnim generacijama..jer se temelje na pamćenju, a ne na razmišljanju. Aktivno je učenje zanimljiva i izazovna intelektualna avantura, a preduvjet je uspješnog samostalnog učenja. 

Osam koraka aktivnoga učenja 
1. SNIMI KNJIGU Upoznaj knjigu iz koje ćeš učiti. Kreni od naslova knjige i sadržaja. Naslov knjige je najkraće ispričan sadržaj knjige, a naslovi poglavlja najkraće su ispričani sadržaji poglavlja. Naslov i sadržaj su poput male karte plana grada: omogućuju ti da vidiš cijelu knjigu u jednoj slici. 

2. VIZUALIZIRAJ Vizualiziraj sliku koju si snimio: prikaži je sebi u grafičkom obliku koji ti se čini najpreglednijim i najjasnijim. Vizualiziranjem zapravo razmišljaš o strukturi knjige, uočavaš poveznice među njezinim dijelovima, gradiš police u svojoj glavi na koje ćeš kasnije razmjestiti podatke. Ujedno, ona ti je prvi šalabahter pomoću kojeg ćeš pratiti napredak svoga učenja, ali će te i nemilosrdno podsjećati na one dijelove gradiva u kojem su ti ostale rupe i nejasnoće koje moraš riješiti. Ako bilješke vodiš na računalu, otvori mapu(folder) s imenom knjige iz koje učiš. Ako si vizualizaciju radio na računalu, spremi je kao prvi dokument u toj mapi. Ako bilješke vodiš na papiru, radije uzmi fascikl i pojedinačne listove formata A4 nego teku. Svoju vizualizaciju prikazanu na jednom listu papira nalijepi na prednju unutarnju stranu korica fascikla.

3. GOOGLAJUĆI SASTAVI SAŽETKE POGLAVLJA Uzmi svoju vizualizaciju i googlaj. Brzinskom pretragom potraži najkraća, najjednostavija i najrazumljivija objašnjenja sadržaja (poglavlja) koja si organizirao na svojoj vizualizaciji. Kombiniraj podatke koje si odabrao o googlajući o određenom sadržaju (poglavlju) i pokušaj ih složiti u jednu jasan, 2-3 rečenice kratak sažetak. (Nemoj izgubiti više od 10 minuta googlanja za pojedini sadržaj: ne moraš otvarati sve dokumente, često glavne informacije o sadržaju možeš pročitati već u onih nekoliko redaka uz adresu dokumenta na naslovnici tražilice. ) Vodiš li bilješke na računalu, za svako poglavlje otvori poseban dokument. Tvoj sažetak bit će prvi odlomak svakog dokumenta. Vodiš li bilješke na papiru, za svako poglavlje uzmi poseban list papira. I u tom će slučaju tvoj sažetak biti na vrhu papira, odmah ispod naslova. 

4. PROČITAJ PITANJA I ZADATKE NA KRAJU SVAKOGA POGLAVLJA (LEKCIJE) Pitanja su putokazi prema činjenicama i konceptima koje treba dosegnuti učenjem te prema zadatcima koje treba umijeti riješiti primjenom naučenih zakonitosti i pravila. Čitanje pitanja prije nego što kreneš čitati tekst lekcije omogućuje ti da se orijentiraš i pripremiš na ono na što treba obratiti pozornost pri čitanju teksta. Traži li se od tebe da zapamtiš hrpu podataka u tekstu, uočiš koncepte, razumiješ pravila i zakone te ih znaš primijeniti? U svoje bilješke, na stranicu za to poglavlje (lekciju), a ispod sažetka zapiši bilješke iz pitanja: popis činjenica koje treba naučiti, ključne riječi koje treba naučiti i zapamtiti, koncepte koje treba razumjeti te pravila i zakone koji je potrebno znati primijeniti da bi se mogli riješiti zadatci i problemi. 

5. SNIMI POGLAVLJE (LEKCIJU) KOJU ĆEŠ UČITI Počni kao s knjigom: od naslova. Zatim pogledaj slike, grafikone, debelo otisnute riječi, na neki način istaknute dijelove teksta i prvo snimi veliku sliku, onu što podsjeća na malu kartu plana grada. Što sazaješ iz tih podataka? Koliko od toga plana grada već imaš u svojim bilješkama? Što ti je nejasno? Na što moraš obratiti pozornost pri čitanju? 

6. SAD TEK PROČITAJ POGLAVLJE ( LEKCIJU) Čitaj odlomak po odlomak. Odlomak je niz rečenica koje povezuje neka zajednička misao. Nju treba otkriti. U dobro pisanim udžbenicima ona je uglavnom na početku odlomka, a katkad je i na kraju. Prvo, dakle, smisao odlomka potraži u prvoj i posljednjoj rečenici. Ako ga ne pronađeš, čitaj cijeli odlomak i potraži je. Nakon čitanja svakog odlomka, natuknicom ili vrlo kratkom rečenicom ispričanom svojim riječima (nikako ne prepisanom iz knjige) zapiši glavnu misao u svoje bilješke. 

7. SREDI BILJEŠKE Tvoje se bilješke sad sastoje od svega što si smatrao važnim u poglavlju (lekciji). Potrebno ih je srediti: povezati ono što si zapisao: vidjeti što se ponavlja, što se na neki način povezuje na nešto drugo (proširuje ga, pojašnjava, oprimjeruje). Vlastitim sistemom crta i znakova nastoj što preglednije povezati zabilješke i na taj način vizualizirati mrežu odnosa među podatcima. Uči se iz bilježaka, a ne iz knjige. Vrijeme uloženo u pravljenje dobrih bilježaka uštedjet će ti hrpu vremena i živaca kasnije. 

8. ODGOVORI NA PITANJA I RIJEŠI ZADATKE Odgovori koristeći svoje bilješke. Ako u njima ne možeš pronaći odgovor, vrati se čitanju odlomka u kojem je odgovor. Ne možeš li ni nakon toga odgovoriti na pitanja, to je znak ili da nisi vodio dobre bilješke (nisi ulovio glavnu misao svakog odlomka) ili nisi dobro sredio bilješke i povezao ih tako da shvatiš smisao cjeline ili je pitanje postavljeno birokratski: tako da ne traži tvoje razmišljanje nego pamćenje podataka. U sva tri slučaja, moraš cijelo poglavlje (lekciju) čitati ponovno. Pouka koju nakon što ti se to prvi put dogodi treba izvući jest: nisi dobro obavio 4. korak, tj. nisi prije čitanja lekcije pozorno pročitao pitanja na kraju, razmislio o njima i zapisao u svoje bilješke što se točno od tebe traži. Zato što si htio uštedjeti vrijeme preskačući jedan korak, sad moraš gubiti vrijeme na ponovno čitanje i bilježenje. Kad je riječ o matematičkim zadacima koje ne uspijevaš riješiti ni nakon ponovnoga čitanja, onda se vrlo vjerojatno radi o nekoj staroj rupi u predznanju zbog koje ne slijediš ispravan postupak u rješavanju ili ne primjenjuješ dobro pravilo. Ne gubi previše vremena na traženje starih knjiga u kojima je to objašnjeno: nazovi nekoga tko zna kako se rješava taj tip zadatka i postavi mu konkretno pitanje: objasni kako si rješavao zadatak, a rezultat je ispao netačan. Pitaj ga u čemu si pogriješio i zamoli da ti protumači to što nisi znao. 

9. AKO JE POTREBNO, NAPRAVI  KARTICE ZA BRZO UČENJE 
Kartice su komadići papira (obično pravougaonog oblika, 8 njih izrezanih od jednog papira A4 formata) na koje zapisuješ samo ona pitanja ili koncepte s kojima imaš problema (npr. uvijek zaboraviš odgovor na njih ili ih zaboraviš primijeniti). Na jednu stranu kartice zapiši pitanje, a na drugu kratkom i jasnom bilješkom napiši odgovor. Kad ideš učiti, uzmi sve svoje kartice za brzo učenje u špil, okreni ih tako da su pitanja okrenuta prema gore, odgovaraj redom na pitanja, a nakon što odgovoriš okreni karticu na drugu stranu te provjeri odgovor. Ako si dobro odgovorio, spremi karticu: to znaš. Ali, ako odgovor nije dobar, vrati karticu na kraj špila i odgovaraj redom na pitanja dok se ne riješiš svih kartica.